Hormon gladi tjera nas da jedemo kad smo već siti

Nekoliko istraživanja posljednjih godina pokazala su da naše tijelo kad je gladno proizvodi hormon ghrelin (takozvani hormon gladi). Taj hormon vjerojatno djeluje na mozak koji aktivira djelovanje u vezi toga.

Novo istraživanje UT Southwestern Medicinskog centra na miševima pokazalo je da ghrelin također može djelovati na mozak tako da neki ljudi nastave jesti i uživati u hrani i nakon što su potpuno siti.

Dr. Jeffrey Zigman, jedan od autora studije kaže da ljudi zato naginju takozvanim nagradama, tj. hrani zbog koje se osjećaju bolje i pružaju im užitak. One nam i pomažu u reorganiziraju pamćenja tako da se opet možemo sjetiti gdje smo te užitke našli.

U istraživanju su na miševima provedena dva testa. U prvom su znanstvenici promatrali hoće li miševi, nakon što su nahranjeni, odabrati sobu u kojoj su već prije našli masnu hranu, ili sobu u kojoj se nalazi lakša hrana. Kad je miševima dan ghrelin, izrazito su preferirali sobu s masnom hranom, a oni bez ghrelina nisu pokazivali što im se više sviđa.

''Mislimo da je ghrelin natjerao miševe da traže masnu hranu jer su zapamtili da su u njoj uživali i prije'', kaže  dr. Mario Perello, voditelj studije.

U drugom testu stručnjaci su promatrali koliko dugo su miševi gurali noseve u rupu kako bi dobili masnu hranu. Pokazalo se opet da su miševi koji nisu dobili ghrelin puno prije odustali od onih koji su ghrelin dobili.

Ljudi i miševi dijele isti tip veza moždanih stanica i hormona, kao i sličnu građu takozvanih ''centara užitka'' u mozgu. Dakle, sljedeći je korak znanstvenika odrediti koji živčani sklopovi u mozgu reguliraju aktiviranje ghrelina.