Hoćemo li uskoro uopće moći plaćati energente?

Benzinska crpka je Zlatno tele Nijemaca. Jedva da nešto toliko uzbuđuje u ovoj zemlji kao cijena goriva. A dizel je skuplji nego što je ikad bio. Ubrzo bi se sama od sebe mogla ispuniti želja stranke Zelenih da litra benzina košta 5 tadašnjih maraka. Tako su odlučili prije 23 godine na jednom stranačkom kongresu kako bi pokvarili volju ljudima da se voze automobilom. To ih je skupo koštalo i samo uz veliku sreću su na tadašnjim izborima još mogli prijeći izborni prag.

To je epizoda koja je gotovo zaboravljena, ali Zeleni trenutno opet stoje pred ulaskom u njemačku vladu - po drugi put u povijesti stranke. Okolnosti su sve prije nego idealne: pandemija ni izdaleka nije završena, ali njezini gospodarski učinci (neovisno od zdravstvenih) su golemi. Visoke cijene energenata su samo jedna od posljedica. I ne samo ovdje, nego u čitavom svijetu. Jer to je jednostavno zato što se svjetsko gospodarstvo i usprkos pandemiji posvuda brže oporavlja nego što se očekivalo. A to vodi golemoj potražnji za energijom. I jasno je: velika potražnja tjera cijenu u visinu. Ali tako kao što je sad, toga još nikad nije bilo: samo veleprodajna cijena plina je ove godine narasla za nevjerojatnih 440%.

Ako je jeftinije...

I cijena nafte se uzdiže prema starim rekordima, u samo jednoj godini je postala dvostruko skuplja. To su zapravo dobre vijesti. Dobro, možda ne za vlasnike automobila, nego za preobrazbu gospodarstva u smjeru klimatske neutralnosti. Jer tako to i treba ako se želi promjena u energetici: fosilna goriva moraju postati tako skupa da se isplate i obnovljivi izvori. Ako će vjetar, sunce i voda postati jeftinija alternativa, onda će se samo od sebe riješiti pitanje ugljena i plina. To je bio plan. Ali ne funkcionira jer smo mi još daleko od promjene.

To nije slučaj samo u Njemačkoj, nego i u većini zemalja. Ljudi uglavnom voze automobile s motorima na unutrašnje sagorijevanje, griju na naftu ili plin, a iz utičnice dolazi struja stvorena od ugljena. (Kina upravo namjerava ponovo pokrenuti eksploataciju u 150 rudnika ugljena koji su bili zatvoreni.) Samo mi u Njemačkoj na žalost imamo suludu ideju pokazati drugima kako se može. Možemo se samo nadati da nas nitko neće imitirati u onome što smo do sad zvali promjena u energetskoj politici.

Jer ona je prije svega do sad koštala goleme iznose novca, ali još uvijek nema dalekovoda koji će energiju od vjetra sa Sjevernog mora dovesti do juga Njemačke. Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji je ovdje tek 17%, na primjer u Švedskoj je 56%.

Neka se siromašni smrzavaju?

Tu se za svaku vjetroelektranu vode parnice pred sudom. Ali, promjena u energetici može se dogoditi samo uz podršku građana. Tko želi voziti automobil, taj će u sljedećim godinama morati još dublje posegnuti u džep. Osim ako si kupi (uz državnu potporu) električni auto. Šef VW-a Diess je osobno izračunao da će biti dvostruko skuplje voziti "obični" od električnog automobila.

I topli stan će koštati više. To si jednostavno više neće svatko moći priuštiti. Dakle tu se mora, ako se ne želi stvoriti još dublji razdor u društvu, stvoriti oblik potpore za socijalno slabe. "Zaštitu klime oblikovati u sklopu socijalne pravednosti" - to ne smije ostati tek izborno obećanje i na tome će se steći ocjena rada nove njemačke vlade.

Ali, je li ispravno još ranije napustiti korištenje ugljena dok se istovremeno sljedeće godine žele zatvoriti i atomske elektrane? O tome se hitno mora razmisliti: kako bi se nadoknadio nedostatak Njemačka će morati stvoriti dodatnu emisiju od 50 do 70 milijuna tona CO2. Alternativa je da Njemačka kupi atomsku energiju iz Francuske. Ni to nije rješenje. Dakle, što nam je činiti?

Buduća vlada mora provesti ono što je sročila na kraju svojih preliminarnih razgovora o koaliciji - i što će biti ključna točka razgovora o budućoj vladi: mora se dramatično ubrzati gradnja obnovljivih izvora energije. To je odlučujuće kako bi se promjena u energetici doista i dogodila. Inače će energenti postati previše skupi. Uz nesagledive posljedice.