Hoće li svijet u budućnosti ratovati zbog vode?

Kad ljudi pomisle na Jemen, većini na pamet padne novačenje terorista od strane al Qaide, kao što je bio slučaj s bombašem za Božić. Ali Jemen se suočava s potencijalno mnogo većom prijetnjom: gubitkom vode. Glavni grad Jemena Sanaa, s populacijom od 1.7 milijuna ljudi, na putu je da postane prvi sušni glavni grad na svijetu.

''Voda je glavna briga u svakodnevnom životu Jemenaca'', kaže Rianne Tenveen, terenski radnik Islamskog Oslobođenja. ''Ljudi velik dio dana razmišljaju o tome kako će nabaviti vodu i hoće li im to biti dovoljno.''

Predviđa se da će zalihe vode u Sanaai presušiti do 2015. To nije loša vijest samo za Jemen, već i za njegove susjede.

''Tijekom normalnog dana Jemen je nestabilna zemlja s rastućim problemom militanata i ruševnom ekonomijom'', kaže Eugene Chausovsky, geopolitički analitičar u tvrtci Stratfor.

Konflikti oko vode mogli bi se proširiti i na druge regije.

''Rizik od nasilja zbog vode diljem svijeta se povećava jer raste natjecanje oko oskudnih izvora u zemljama s rastućom populacijom. Dok se klima nastavlja mijenjati, vidjet ćemo vrlo značajne promjene u dostupnosti vode'', objašnjava Peter Gleick, predsjednik Pacifičkog instituta.

Prije dvije godine suša je prisilila Španjolsku da uvozi vodu iz Turske koja sa Sirijom i Irakom dijeli rijeke Tigris i Eufrat. Kako tvrde njezini susjedi, Turska za sebe drži previše vode. Kontroverzan je i podatak da Turska dio vode izvozi i Izraelu prema dogovoru ''voda za oružje''.

''Nećemo doživjeti vodeni rat; niti jedan rat nije izazvan samo jednim faktorom'', kaže Mark Zeitoun, direktor Centra za istraživanje vodene sigurnosti. ''Ali napetosti rastu.''

Kao još jedna točka žarišta predviđa se Azija.

''Indijski farmeri već se bore jedni protiv drugih zbog vode, a napetosti se iz istog razloga povećavaju u Kašmiru'', kaže Peter Gleick. U središnjoj Aziji se naftom bogati Kazahstan, Uzbekistan i Turkmenistan bore za pristup izvorima vode sa svojim siromašnim, ali vodom bogatim susjedima Kirgistanom i Tadžikistanom.

Postoji i dugogodišnji sukob oko rijeke Mekong, gdje kineske brane ostavljaju milijune stanovnika Vijetnama i Kambodže bez adekvatnog pristupa vodi. I rijeka Jordan u kojoj Izrael ima pravo na 90 posto vode uzrokuje teške probleme za Palestince.

U tom opasnom trendu, izraelski vojnici često pucaju na palestinske spremnike vode kućne izrade. Jedan je izjavio za Amnesty International: ''Spremnici vode su posvuda i prave su veličine za ciljanje kako biste se riješili frustracija, kako biste podijelili lekciju djeci koja bacaju kamenje na vas ili kako biste razbili monotoniju graničnog čuvanja straže.''

Već smo spomenuli geopolitičkog analitičara Eugenea Chausovskog. S njim je o ovom problemu razgovarala novinarka Metro World Newsa.

Koje zemlje su pod najvećim rizikom od konflikata zbog vode?

Najistaknutija regija koja je sklona takvim konfliktima je Bliski Istok. Tu je spor Izraela s Jordanom i Palestincima u dolini rijeke Jordan, spor Turske s Irakom i Sirijom oko bazena rijeka Eufrat i Tigris, te jemenski izvori vode koji brzo nestaju. Tu je i područje središnje Azije. Još jedan zanimljiv slučaj je dugogodičnji spor između Singapura i Malezije.

Hoćemo li doživjeti sveobuhvatne sukobe oko vode?

To je malo vjerojatno. Na Bliskom Istoku izraelska vojska, kao i ona turska daleko premašuju moć i sposobnost njihovih susjeda. Središnja Azija je bivši sovjetski teritorij gdje Rusija ima značajan utjecaj, a Moskva ima interes spriječiti da u regiji dođe do velikog sukoba kako bi zadržala bogate energetske izvore većih srednjoazijskih zemalja.

Što će se dogoditi ako Jemen ostane bez vode?

Malo je vjerojatno da će Jemen u potpunosti ostati bez zaliha vode jer će Sjedinjene Države i bogatije države u regiji poput Saudijske Arabije pružiti izvore putem pošiljki vode ili desalinizacije u slučaju humanitarne krize.