Hidrocentrale ugrožavaju opstanak desetina vrsta riba

U povodu Svjetskog dana migratornih vrsta riba, 21. travnja, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode upozorilo je da postojeće i planirane hidrocentrale ugrožavaju opstanak biološke raznolikosti desetina slatkovodnih vrsta riba.

Društvo u priopćenju navodi da ribe, poput ptica, također migriraju, odnosno da se tijekom određenih razdoblja sele uzvodno ili nizvodno duž riječnog toka. Da bi njihova seoba i opstanak bili neometani, duž vodotoka ne smiju postojati fizičke prepreke (brane ili druge neprirodne strukture poput mreža) koje tu seobu onemogućavaju.

Rijeke osiguravaju pitku vodu i pomažu u borbi protiv klimatskih promjena

U sklopu kampanje "Spasimo plavo srce Europe" objavljena je studija pod nazivom "Ugrožene vrste riba - njihova rasprostranjenost i ugroženost izgradnjom hidrocentrala", koju su zajednički izradili ihtiolozi od Austrije do Albanije, uz koordinaciju njemačke i austrijske udruge Euronatur i Riverwatch. Studija baca dodatno svjetlo na negativan utjecaj postojećih i planiranih hidrocentrala na Balkanskom poluotoku, uključujući Hrvatsku, ističe se u priopćenju.

Rijeke sa svojim vodopadima, kanjonima i kristalno čistom vodom su arterije unutar krajobraza koje prenose hranjive tvari i sediment s kopna u more koje hrani planktone i priobalni dio riba. One osiguravaju pitku vodu za milijune ljudi, te godišnje na globalnoj razini vežu i u oceane unose oko 200 milijuna tona ugljika (što je oko 10 posto ukupne količine ugljika koje proizvode svi automobili u SAD-u) pomažući u borbi protiv klimatskih promjena.

Osim toga, rijeke i njihova poplavna područja (npr. Lonjsko polje) štite nas od poplava i suša, koje postaju sve dramatičnije upravo zbog klimatskih promjena.

Rijeke od Slovenije, preko Hrvatske do Albanije, također predstavljaju centar biološke raznolikosti riba Europe. Od 113 rijetkih i ugroženih vrsta čak njih 69 predstavljaju endeme što znači da ne žive nigdje drugdje na svijetu osim tu, kaže se u priopćenju.

Hrvatsku nastanjuju 52 endemske vrste riba, a njihov najveći broj je u području od Istre do Dubrovnika s Gorskim Kotarom i Likom.

Dalmatinska pijurica iz rijeke Čikole

Endemi hrvatske ihtiofaune velikim su dijelom povezani s osebujnim krškim i podzemnim staništima, npr. Dalmatinska pijurica (Phoxinellus dalmaticus) živi samo u rijeci Čikoli, pritoci rijeke Krke, te se tijekom nepovoljnog sušnog perioda povlači u krško podzemlje.

Najveću prijetnju opstanku biološke raznolikosti slatkovodnih vrsta riba predstavljaju postojeće, te planirana izgradnja više od 2800 novih brana i hidrocentrala. Studija pokazuje da će 49 od 113 vrsta riba vjerojatno izumrijeti ako se planirani projekti ostvare, a hidrocentrale i brane ugrožavaju opstanak 10 posto ukupne europske faune riba.

Studija je identificirala ključne riječne slivove koji su osobito važni za brojne ugrožene vrste riba. Rijeka Neretva sa 17 vrsta predstavlja jedno od takvih područja, pri čemu planirana izgradnja niza hidrocentrala u uzvodnim dijelovima (projekt Gornji Horizonti) i izgradnja brane kod Komina predstavljaju smrtnu opasnost za postojeću faunu riba.

Studija je identificirala rijeke od strateškog značenja za zaštitu biološke raznolikosti. U Hrvatskoj su to rijeka Sava, koja je ugrožena planiranom izgradnjom hidrocentrala u Sloveniji (osobito HE Mokrice) i projektom Zagreb na Savi, te Kupa i Cetina.

Studija također daje ključne preporuke pri čemu je odustajanje od gradnje hidrocentrala na najvažnijim riječnim slivovima najvažniji korak ako želimo sačuvati biološku raznolikost europskih riba, poručuje Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode u priopćenju.