Gotovina, Čermak i Markač mirni i optimistični uoči presude

Haaški sud objavit će u petak presudu u predmetu protiv trojice hrvatskih generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača optuženih za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je cilj bio tijekom i nakon Oluje prisilno i trajno ukloniti srpsko stanovništvo s okupiranih područja u Hrvatskoj, piše Hina.

Čermak očekuje da će presuda potvrditi da nije kazneno odgovoran

Bivši zapovjednik Zbornog područja Knin general Ivan Čermak očekuje da će odluka sudskog vijeća o optužbama kojima ga Haaški sud tereti za zločine počinjene tijekom i nakon Oluje pokazati da je njegova obrana bila dosljedna i da za ta djela nije kazneno odgovoran, doznaje se od njegove bivše braniteljice Jadranke Sloković.

"Kao bivši odvjetnici nadamo se oslobađajućoj presudi i smatramo da tužitelj nije dokazao svoje teze. Čermak nije imao ingerencija nad postrojbama i tamo je bio kako bi omogućio da zaživi normalni život. Njegova je obrana ostala svih 12 godina konzekventna. Čermak očekuje da će presuda pokazati kakva je njegova uloga bila kao i da nije kazneno odgovoran", kaže zagrebačka odvjetnica Jadranka Sloković koja ga je s odvjetnikom Čedom Prodanovićem zastupala do polovice 2007. kada su isključeni iz predmeta zbog mogućnosti da njihov drugi klijent Rahim Ademi bude izveden kao svjedok u tom predmetu. Čermak je nakon toga angažirao britanskog odvjetnika Stevena Kaya koji izbjegava kontakte s medijima.

Čermak, rođen 19. prosinca 1949. u Zagrebu, na samim se počecima rata na području bivše Jugoslavije uključio u borbu za hrvatsku neovisnost, od 1990. do 1991. obnašao je dužnost dopredsjednika Izvršnog odbora Hrvatske demokratske zajednice i bio je savjetnik prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, zatim pomoćnik ministra obrane u vladi Republike Hrvatske i tu dužnost obnašao je do 1993. godine, a do polovice 1993. bio je ministar industrije, brodogradnje i energetike u vladi Republike Hrvatske.

Vojnoredarstvenu operaciju Oluju dočekao je baveći se naftnim biznisom, a 5. kolovoza 1995. reaktivirao se kada ga je predsjednik Tuđman pozvao da pomogne i imenovao ga zapovjednikom Zbornog područja Knin.

Na početku Oluje po tvrdnjama tužitelja Čermak je uspostavio svoj stožer u Kninu i imao je i vojnu i administrativnu funkciju, te je predstavljao Vladu Republike Hrvatske u kontaktima s predstavnicima međunarodne zajednice i medija u vezi s operacijom "Olujom" na području odgovornosti Zbornog mjesta.

Tužiteljstvo, koje je za Čermaka zatražilo 17 godina zatvora, tvrdi da je Čermak kao zapovjednik Zbornog mjesta bio odgovoran, između ostalog, za održavanje reda i stege, te nadziranje ponašanja vojnog osoblja Zbornog mjesta, organiziranje dežurstava na Zbornom mjestu te uspostavu suradnje i usklađivanje rada Zbornog mjesta i snaga policije na tom području u svrhu uspostavljanja i održavanja reda i mira.

Obrana je pak tvrdila tijekom čitavog suđenja da je Čermak imao odgovornosti isključivo u uspostavi infrastrukture i normalizacije života i da mu tužiteljstvo pripisuje ulogu koju on nije imao.

Njegov branitelj Steven Kay poručio je u završnim riječima da je Čermak došao u Knin s jasnom misijom koju je pokušao obaviti bez ikakve namjere da počini neko kazneno djelo i obavio ju je učinio najbolje što je mogao.

Oženjen je Marijanom Čermak i do odlaska u Haag živio je u zagorskom dvorcu Klokovec nedaleko Krapinskih toplica gdje je provodio i vrijeme tijekom puštanja na privremenu slobodu u stankama suđenja. Otac je troje djece.

Markač miran uoči presude, zdravlje mu je stabilno

General Mladen Markač, koji u će u petak doznati hoće li iz haaškog pritvora izaći kao slobodan čovjek ili će u njemu ostati, dočekuje presudu mirno, stabilnog zdravstvenog stanja, ali ga na dan izricanja presude sigurno očekuje veliki stres, izjavio je za Hinu Markačev odvjetnik Goran Mikuličić.

"General Markač je stabilan i nije previše uzbuđen, ali znam da je u sebi jako nemiran i da ga čeka veliki stres", rekao je Mikuličić Hini iz Den Haaga uoči izricanja nepravomoćne presude.

Markač, za kojeg tužitelji traže kaznu od 23 godine zatvora, boluje od dijabetesa i presudu, tri godine nakon početka suđenja, čeka u pritvoru ICTY-a u Scheveningenu.

Rođen 8. svibnja 1955. u Đurđevcu, Markač je 1981. diplomirao na Sveučilištu u Zagrebu i nakon odsluženog vojnog roka pristupio policijskim snagama Ministarstva unutrašnjih poslova tadašnje SFRJ.

Godine 1990. bio je suosnivač policijske postrojbe za posebne namjene koja je krajem 1990. postala Antiteroristička jedinica Lučko i njezinim zapovjednikom postao 1991.

Tadašnji predsjednik Franjo Tuđman imenovao ga je 1994. pomoćnikom ministra unutarnjih poslova, čime je Markač postao zapovjednikom Specijalne policije MUP-a.

Na toj poziciji proveo je Oluju i, prema optužnici, imao stvarnu kontrolu nad svim specijalcima koji su sudjelovali u operaciji i drugim akcijama na tom području.

"Markač je časna osoba koja je najbolje godine svoga života provela s jednim ciljem, a to je obrana domovine i njezine demokracije", rekao je u završnim riječima pred ICTY-em odvjetnik Mikuličić tražeći oslobađajuću presudu za Markača, koji se sudu dobrovoljno predao u ožujku 2004.

Mikuličić je obranu preuzeo naknadno, nakon što je tadašnji Markačev branitelj Miroslav Šeparović isključen na početku suđenja zbog mogućeg sukoba interesa, odnosno zbog mogućnosti da se pojavi kao svjedok u predmetu "Gotovina, Čermak, Markač".

"Ovih dana preispitujem sebe i svoj tim, jesmo li učinili sve što smo mogli. Siguran sam da smo uradili sve, da smo pokazali da koncept zločinačkog poduhvata ne stoji. Ali, odluka suda je druga stvar, to je lutrija", rekao je Mikuličić.

Gotovina se bavi svojim normalnim aktivnostima u pritvorskoj jedinici

Umirovljeni hrvatski general Ante Gotovina, jedan od najistaknutijih hrvatskih zapovjednika, smiren je i optimističan uoči izricanja presude Haaškog suda u petak, kazao je njegov odvjetnik Luka Mišetić.

"General Gotovina je smiren, optimističan kao i svi mi i očekuje oslobađajuću presudu, a u međuvremenu se bavi svojim normalnim aktivnostima u pritvorskoj jedinici", izjavio je za Hinu Gotovinin odvjetnik Luka Mišetić.

"Nemam razloga ne vjerovati da će presuda u petak biti oslobađajuća", kazao je Mišetić. Tužiteljstvo traži za Gotovinu kaznu od 27 godina zatvora.

Nakon što je Haaški sud protiv njega podignuo optužnicu za ratne zločine 2001. godine, Gotovina se odbio predati i proveo je četiri godine u bijegu. Uhićen je 7. prosinca 2005. na Tenerifima, a tri dana kasnije je prebačen u Haag. Suđenje trojici hrvatskih generala počelo je u ožujku 2008.

"Časni sude, nisam kriv", rekao je Gotovina izjašnjavajući se o optužnici.

Gotovina je rođen 12. listopada 1955. na otoku Pašmanu kod Zadra. Kao 17-godišnji dječak otišao je iz Pakoštana, gdje je tada živio, i ukrcao se na brod. S nepunih osamnaest postao je pripadnik francuske Legije stranaca gdje je, prema pisanju stranih medija, stekao "reputaciju neustrašivog vojnika koji voli lijepe žene". Sudjelovao je u vojnim operacijama u Čadu, a u Gvatemali je obučavao pripadnike paravojnih postrojbi koji su se borili u građanskom ratu. Nakon Gvatemale uslijedili su Paragvaj, Kolumbija, Argentina i Brazil.

Nakon odsluženih pet godina u Legiji Gotovina je dobio francusko državljanstvo.

U Hrvatsku se vratio 1991. gdje je od lipnja do kolovoza 1991. godine obnašao dužnost načelnika u 1. gardijskoj brigadi. Od kolovoza do studenoga 1991. zapovijeda brojnim operacijama Hrvatske vojske u Slavoniji, pri čemu je i ranjen. Od veljače do travnja 1992. zamjenik je zapovjednika Postrojba za posebne namjene Glavnog stožera HV. Od travnja do listopada 1992. na službi je u Hrvatskom vijeću obrane. Na dužnost zapovjednika Zbornog područja Split postavljen je 9. listopada 1992. godine. Za vrijeme operacije Oluja zapovijedao je Sektorom Jug. U čin general pukovnika promaknut je 1995. godine, a u ožujku 1996. predsjednik Franjo Tuđman imenovao ga za glavnog inspektora Inspektorata Hrvatske vojske.

Generala Gotovinu umirovio je bivši predsjednik Republike Stjepan Mesić 29. rujna 2000. zajedno s još 11 generala HV-a, zbog toga što su kao djelatni časnici, suprotno zakonu o Oružanim snagama, javnosti uputili otvoreno pismo o zaštiti digniteta Domovinskog rata ne slažući se s odlukama vlasti.

Gotovinina obrana poručila je u iznošenju završnih riječi pred Haaškim sudom da je Gotovina vojnik i domoljub koji je sa svojim snagama časno i pod teškim uvjetima radio na uspostavi demokratskog poretka u svojoj zemlji. Ante Gotovina je oženjen i ima troje djece.