GONG: Spotovi o EU nisu informativni već su čista propaganda

Spotovi o Europskoj uniji su propagandnog, a ne informativnog karaktera, zaključci su GONG-ove analize teksta i diskursa 51 televizijskog spota Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) bivše vlade o mogućem članstvu Hrvatske u EU emitiranih krajem prošle godine, a uoči referenduma o pristupanju Uniji, javlja Hina.

"U tim spotovima vidjeli smo da se Ministarstvo izrugivalo građanima i njihovim mogućim euroskeptičnim stavovima o eventualnim nedostatcima ulaska u EU", izjavio je autor analize Zlatan Krajina na današnjoj GONG-ovoj konferenciji za novinare.

Krajina je kazao kako su spomenuti televizijski spotovi imali formu pitanja građana na koja je ministarstvo odgovaralo, kako kaže, "skretanjem s teme, zbunjivanjem uz uobičajene hrvatske forme javnog razgovora kao što su ksenofobija i šovinizam".

Dodaje kako je "indikativno da se u spotovima prijetilo građanima povratkom u Jugoslaviju u slučaju neulaska u EU" te kako su oni rađeni kao reklama u kojima se prikazuju samo prednosti ulaska u Uniju, a da isti nisu pružili "resurs za informiranu odluku na referendumu".

"Građanima informacije trebaju dolaziti, a ne da ih oni traže", naglasio je Krajina te dodao da slaba informiranost građana o EU može rezultirati slabijim odazivom na referendumu.

Koordinatorica projekta EU IN FOrum Jelena Berković smatra važnim preporuke Venecijanske komisije koja "u odnosu na referendumske kampanje preporučuje balansiranu prezentaciju ne samo pogleda izvršne i zakonodavne vlasti nego i suprotne strane", a što podržava i Državno izborno povjerenstvo (DIP).

Berković smatra kako elektronički mediji i Hrvatska televizija (HTV), kao i HINA i Vjesnik, imaju najveću odgovornost u informiranju građana u EU te ujedno šalje apel svim medijima da "pokažu svoju zrelost i stručnost te da organiziraju kvalitetne javne rasprave o ulasku u Uniju".

Članica vijeća GONG-a Marina Škrabalo uputila je zahtjev HTV-u i drugim elektroničkim medijima da osiguraju jednake uvjete za prikazivanje spotova "svih onih koji su ponudili svoje materijale za prikazivanje", a osim nastavka emitiranja emisije "Euromagazin" na HTV-u, Škrabalo smatra kako je potrebno i uvođenje debatnih emisija u udarnim terminima o prednostima i nedostacima ulaska u EU.

Ocjenjuje da se komunikacijska strategija nove vlade nastavlja na onu prethodne vlade, te dodaje da su uočeni brojni problemi iako "postoje i značajni pozitivni pomaci u vladinom pristupu informiranju građana o ulasku u EU".

Pozitivnim ističe to što je "prvi put euroskepticizam prihvaćen kao legitimna opcija na koju se vlada ipak osvrće", kao i najavu vlade da će u optjecaju biti više komunikacijskih kanala i različitih materijala jer, kako kaže, posebnu pažnju treba obratiti na "one građane koji nisu dovoljno pismeni ili koji nisu internetski povezani s obzirom da se u Hrvatskoj još uvijek 90 posto građana informira putem televizije".

Zastrašivanje da će Hrvatska izgubiti veliki novac ako se ne odluči za ulazak u Uniju, kao i podilaženje strahovima građana o zajedničkom ulasku u Uniju s bivšim zemljama Jugoslavije, Škrabalo navodi kao negativne strane informiranja građana o pristupanju EU.