Gladovanjem do vitke linije

Gladovanje kao metoda mršavljenja izaziva velike kontroverze u stručnim krugovima, no Njemačka je odlučila da je gladovanje medicinski opravdan način liječenja nekih tegoba, pa je čak moguće da vam zdravstveno osiguranje pokrije troškove boravka u klinikama koje koriste tu metodu u nekim slučajevima.

Primjer je klinika Buchinger-Wilhelmi na obali jezera Konstanz blizu Švicarske gdje se tegobe s prekomjernom težinom i sve što prati takvo stanje liječe upravo gladovanjem..

Dan u klinici počinje uvarkom, u podne uzima voćni čaj i zatim slijedi dvosatna šetnja. Za ručak se jede juha, malo meda, a na dan trebate popiti preko 2 litre vode, tako da vam dnevni unos kalorija varira između 200 i 250.

Otto Buchinger (1878-1966) liječnik po kojem je nazvana klinika, eksperimentirao je s gladovanjem kako bi se izliječio od reumatoidnog poliartritisa koji ga je primorao da 1917. napusti dužnost mornaričkog liječnika.

Gladovanje sprječava kardiovaskularne bolesti, pomaže pri liječenju astme, artroze, kroničnih bolesti probavnog sustava, nekih kroničnih infekcija dišnog sustava ili depresivnih stanja, tvrde zagovaratelji.

Pouzdane znanstvene studije o toj metodi nisu brojne, no jedna iz 1991., objavljena u časopisu Lancet 1991., bavi se učincima gladovanja na reumatoidni artritis.

U Njemačkoj je knjiga "Postom do zdravlja i ljepote" Helmuta Luetznera (prevedena na hrvatski) koji je nekada radio kod Buchingera, prodana u više od 2 milijuna primjeraka od objave 70-ih godina.

O gladovanju se uči u nekim sveučilišnim centrima, među njima i bolnici Charite u Berlinu gdje profesor Andreas Michalsen vodi odjel prirodnih metoda liječenja.

"Nijemci su pomalo opsjednuti biljkama, ekološkim uzgojem, vegeterijanstvom, jogom, zdravim životom", kaže Michalsen koji provodi kure posta od 12 do 14 dana, a pokriva ih zdravstveno osiguranje.

Alternativni pristup potječe od romantičara koji su "vjerovali u snagu samoizlječenja" i "Lebensreforma" (reforma života) krajem 19. stoljeća, što je bio odgovor na galopirajuću industrijalizaciju, kaže Michalsen.

"Unos u redovitim intervalima hrane bogate kalorijama novost je u ljudskoj evoluciji", objašnjava.

Kalifornijski profesor Valter Longo pokazao je 2008. da gladovanje štiti zdrave stanice miševa od toksičnih učinaka kemoterapije, što je dodatno pojačalo interes za gladovanjem u Njemačkoj.