Genijalna prijateljica - zadnja premijera sezone

"Genijalna prijateljica" premijerno će se prikazati u tradicionalnom prednovogodišnjem terminu rezerviranom za posljednju dramsku premijeru sezone, a karte su, kako je naglasila, već gotovo rasprodane za izvedbe u nadolazećim mjesecima.

Ravnatelj Drame HNK-a Zagreb Ivica Buljan istaknuo je kako je riječ o velikoj ansambl predstavi s 29 glumaca koja "smjera biti u pravome smislu dramska predstava", a prethodio joj je dugotrajan proces pregovaranja o autorskim pravima započet prije više od tri godine.

"Zašto Elena Ferrante? Zato što je ona na svjetsku literarnu scenu donijela jednu u ovom isječku vremena vrlo značajnu temu, a to je je pogled u 1950-e godine, vrijeme kada je Europa nakon svih sudara i strahota okrenula stranicu i krenula s nečim drugim. To nešto drugo je u srcu romana Elene Ferrante", rekao je Buljan. Ferrante u romanu s jedne strane prikazuje rađanje liberalnog kapitalizma u kojemu mi danas živimo, dok s druge strane na ingeniozan način prikazuje vječiti politički antagonizam, tu naglašen kroz sukob lijeve ideje i one koja se tek u današnje vrijeme ne manifestira više isključivo kao desna, nego kao i mafijaška, dodao je.

"Dakle, privuklo nas je da napravimo predstavu koja će s jedne strane biti totalni teatar u smislu da doista radimo s dramskim materijalom, na dramskome predlošku s puninom koju drama uvijek donosi, a koja postavlja cijeli niz pitanja, od društvenih do vrlo intimnih", zaključio je Buljan.

"Genijalna prijateljica" prvi je dio tetralogije koja još uključuje romane "Priča o novom prezimenu", "Priča o onima koji bježe i onima koji ostaju" i "Priča o izgubljenoj djevojčici".

Redateljica Marina Pejnović napomenula je kako se predstava temelji samo na prvome dijelu serijala, koji se bavi rađanjem i nastankom ženskoga prijateljstva. To prijateljstvo, kako je rekla, nije crno-bijelo, već je riječ o kompleksnome odnosu dviju žena "koje se vole i kad se mrze". "S druge strane nalazi se socijalni kontekst, kontekst Rajona od kojega one pokušavaju pobjeći ali bez kojega ne postoje", dodala je.

Komad se igra u prijevodu Ane Badurina, a adaptaciju teksta potpisuju Nina Pavlović i Filip Jurjević.

Pejnović je napomenula kako je 'dramskost' u ovoj adaptaciji potpuno koncentrirana unutar odnosa dviju glavnih protagonistica, Elene i Lile, dok je sve ostalo "jedna sumanuta postajna dramaturgija kroz njihov život". "Ne bih rekla da smo postigli dramatizaciju, nego adaptaciju, jer kod nas jedna rečenica u romanu traje pet minuta na sceni. Dakle više nije u pitanju dramska situacija, nego događajnost, koja je bila potrebna ovoj adaptaciji da bismo mogli iznjedriti cijelu tu priču", pojasnila je redateljica.

Elenu/Lenù igra Iva Mihalić a Lilu Jadranka Đokić.

Govoreći o liku Lile, koja je žestoka i beskompromisna borkinja za vlastito dostojanstvo, Đokić je kazala kako ona prepreke ne doživljava kao nešto što će je zaustaviti, već dapače, nešto što je transponira i tjera da ide uvijek korak dalje. "Uvijek će napraviti po svome. Zato je dobro bivati u njenom tijelu", rekla je Đokić. Mihalić je dodala kako je za lik Lenu, slavne spisateljice koja se u priči vraća u prošlost i koja je blaga i željna priznanja, specifična potraga za emocijama, te se ona, u potrazi za svojim likom, i sama okrenula vlastitom djetinjstvu, gradeći ga pomalo kao autobiografsku fikciju.

Rukopis Elene Ferrante smatran je stilski i emocionalno jednim od vrhunaca svjetske literature. Sve knjige serijala na hrvatski je prevela Ana Badurina a objavio nakladnik Profil, koji je objavio i ostale knjige Elene Ferrante.

U velikoj ansambl predstavi igraju još Ivan Jončić, Mirta Zečević, Alen Šalinović, Vanja Matujec, Ivan Colarić, Milan Pleština, Ana Begić, Filip Vidović, Luca Anić, Franjo Kuhar, Darioa Lorenzi Flatz, Luka Dragić, Iva Jerković, Marin Stević, Zijad Gračić, Barbara Vicković, Dušan Bućan, Mislav čavajda, Marin Klišmanić, jelena Otašević Babić, Goran Grgić, Olga Pakalović, Tin Rožman, Ivana Boban, Silvio Vovk, Tesa Litvan i Ksenija Marinković.