Gdje je sve joint legalan?

U Njemačkoj se posjedovanje kanabisa „za osobnu upotrebu" u principu tolerira, ali je prodaja nezakonita. To u praksi znači da vam policija i pravosuđe vjerojatno neće stvarati probleme ako vas uhvate s par grama marihuane. Granica tolerancije je u većem dijelu zemlje šest grama, u Berlinu čak petnaest grama.

No, postoji velika vjerojatnost da će iz tekućih pregovora socijaldemokrata, zelenih i liberala o novoj vladi izroditi i legalizacija marihuane.Dvije potonje stranke su sasvim za legalizaciju i kontroliranu prodaju, dok je SPD do sada bio za to da se prodaja kanabise legalizira ali isprva kroz pilot-projekte.

No kakva su iskustva drugih zemalja? DW donosi pregled zemalja gdje se legalno može prodavati ovaj opijat i gdje se slobodno može popušiti džoint.

Nizozemska: Čuveni „coffee shops"

U Nizozemskoj vlasti uvijek insistiraju na formulaciji da marihuana nije legalizirana nego dekriminalizirana. Ali, radi se zapravo o istoj situaciji. Počelo je još 1976. godine. Danas specijalizirani coffee shops smiju gostima prodavati po najviše pet grama kanabisa dnevno.

Coffee shops moraju ispuniti stroge uvjete i, recimo, ne smiju točiti alkohol. Zabranjeno je reklamiranje coffee shops, a smatra  se kaznenim djelom ako neki od njih ima u jednom trenutku zalihe veće od pola kilograma marihuane.

Teoretski, ove vrste prodavaonica bi smjele prodavati laku drogu samo mušterijama s boravišnom dozvolom u Nizozemskoj. Vlasti već dugo razmišljaju o pooštrenju pravila. S druge strane, studija koju je naručio grad Amsterdam pokazuje da 57 posto stranaca koji dolaze u taj grad kaže da je posjet mjestima na kojima se može kupiti kanabis jedan od vrlo važnih razloga dolaska u taj grad.

Urugvaj: legalno i za turiste?

Mala južnoamerička zemlja je 2013. bila hit u svjetskim vijestima kada je odlučila potpuno legalizirati „rekreativnu upotrebu kanabisa" - kao prva država na svijetu. Svako se može registrirati i nabaviti kanabis na jedan od tri legalna načina: u klubovima, ljekarnama ili tako da sam uzgaja biljke.

Dozvoljeno je kupiti 40 grama mjesečno. Svaki punoljetni Urugvajac smije posaditi najviše šest stabljiki kod kuće, ali žetva ne smije dati više od 480 grama godišnje.

Službeni stav vlade u Montevideu već dulje vrijeme planira otvoriti tržite marihuane i za strance. Kako je nedavno rečeno, cilj nije da Urugvaj postane odredište ljubitelja džointa, nego da turisti prestanu kupovati ovu drogu na crno.

Jedan izvještaj iz 2018. nije bio ohrabrujući za urugvajski projekt - tada se pokazalo da oko 150.000 Urugvajaca koristi marihuanu, ali od njih je samo 35.000 bilo registrirano za legalnu nabavku. A to znači da crno tržište i dalje cvjeta.

Neki se žale da na legalnom tržištu kanabisa naprosto nema dovoljno - malo koja ljekarna se odvažila na prodaju. Kažu, mala je zarada, a strahuju i od pljački.

Jamajka: Džointi svuda

Karipski otok je oduvijek simbol reggae glazbe i marihuane, ali je zapravo upotreba te droge dekriminalizirana tek 2015.

Građanima je dozvoljen uzgoj do pet stabljika ganja-e, kako se to tamo kaže. Pušiti se smije kod svoje kuće ili u ovlaštenim prostorima. Ako vas uhvate s manje od pedeset grama marihuane, nema kaznenog gonjenja nego sve prolazi uz manje novčane kazne. Osim ako imate liječnički recept za marihuanu...

...ili ako pripadate rastafarijanskoj religiji. Naime, njima je dozvoljeno uživanje marihuane bez ograničenja jer se to smatra religijskim ritualom. Rastafarijanci smatraju ganju „travom mudrosti" koja ih vodi bliže pravoj duhovnosti.

Portugal: radikalnije od drugih

Prije dva desetljeća je Portugal načinio radikalni zaokret u politici prema drogama. Posjedovanje bilo koje tvari smatra se najviše prekršajem, a ne kaznenim djelom - nema odlaska u zatvor niti zapisivanja u kriminalni dosje. Prekršitelji pak mogu platiti kaznu ili biti poslani na društveno-korisni rad ili rehabilitaciju.

Doduše, u Portugalu se na isti način tretiraju marihuana i heroin. To znači da, bez liječničkog recepta, građani kanabis mogu kupiti samo ilegalno.

Kanada: manje kaznenih procesa

U Kanadi je rekreativno pušenje (dakle ono koje nema medicinsku pozadinu) legalizirano 2018. godine. Državno povjerenstvo je prošle godine u jednoj studiji pokazalo da je to povećalo dnevnu potrošnju marihuane za svega jedan posto. Među tinejdžerima je povećanje iznosilo tri posto, iako su se kritičari ranije pribojavali da će odjednom cijela kanadska omladina početi konzumirati marihuanu.

No, legalizacija je imala ogromne efekte na drugi način - opao je broj istraga i zatvorskih kazni. Tako je u godini 2018. (i to samo do sredine listopada kada je marihuana legalizirana) bilo prijavljeno 26.402 slučaja posjedovanja marihuane. U 2019. je prijavljeno svega 46 slučajeva - to su oni koji su imali preko 30 grama kod sebe, što je i dalje ilegalno.

To je posredno smanjilo i diskriminaciju. Jer, prema jednoj studiji, za posjedovanje marihuane su u Torontu u trećini slučajeva bili optuženi tamnoputi građani iako oni čine tek 8,8 posto stanovništva.

SAD: Dobro za ekonomiju

U sjedinjenim Državama je 35 saveznih država legaliziralo marihuanu za medicinske svrhe, a među njima 16 dozvoljava pušenje i u rekreativne svrhe. Prvi su prije gotovo deset godina bili Colorado i Washington.

Od tada su mnogi ekonomisti ispitivali učinke legalizacije. Libertarijanska organizacija Cato Institute tvrdi da je prošle godine u SAD bilo 77.000 radnih mjesta koja se mogu zahvaliti legalizaciji kanabisa. Država Colorado od poreza godišnje uzme dvadeset milijuna dolara, a Kalifornija pedeset.

Gruzija, JAR, Meksiko...

U 2018. su Južnoafrička Republika i Gruzija legalizirali rekreativnu upotrebu marihuane. Gruzija je bila osobito brza - u samo godinu dana je zakonodavstvo promijenjeno tako da kanabis ne samo da nije više bio kažnjiv, nego ga sada Gruzija smije i izvoziti.

Ovog ožujka je Vrhovni sud u Meksiku dekriminalizirao privatnu rekreativnu upotrebu ove droge za punoljetne. Iako prodaja i dalje nije legalna, Meksiko bi sa 129 milijuna stanovnika mogao postati najveće tržište marihuane na svijetu.