Facebook potiče razvoj inteligencije

Dr. Tracy Alloway tvrdi da provođenje vremena na Facebooku pozitivno utječe na element inteligencije ključan za uspjeh u životu, dok bi korištenje Twittera moglo imati suprotni efekt.

Igranje strateških igara i rješavanje Sudokua moglo bi imati isti učinak kao korištenje Facebooka, tvrdi Dr. Alloway.

S druge strane, kratke poruke preko mobitela i Twittera, kao i gledanje YouTubea vjerojatno oslabljuju „radnu memoriju".

Radna memorija podrazumijeva sposobnost pohranjivanja i korištenja informacija.

Na razgovoru za posao, kandidat će upotrijebiti radnu memoriju ne bi li odgovorio na pitanja na najimpresivniji način.

Dr. Alloway, sa Sveučilišta u Stirlingu u Škotskoj, intenzivno proučava radnu memoriju i vjeruje da je ona daleko važniji element uspjeha od sreće i kvocijenta inteligencije.

Njezin je tim razvio program vježbe radne memorije koji je znatno pomogao djeci s poteškoćama u učenju u dobi od 11 do 14 godina.

Nakon osam tjedana, djeca iz škole u Durhamu napredovala su za 10 stupnjeva na testovima inteligencije i pismenosti te brojčanim testovima.

Dijete koje je bilo među najlošijima u razredu, završilo je među najboljima.

Video igrice koje uključuju planiranje i strategiju, poput onih iz serijala Total War, također mogu biti dobra vježba radne memorije, vjeruje Dr. Alloway.

 „Ne tvrdim da su one dobre za socijalizacijske vještine, ali zahtijevaju da upotrijebite svoju radnu memoriju", rekla je.

 „U takvim igrama vodite računa o prethodnim akcijama i imate na umu one koje tek namjeravate poduzeti."

Sudoku također proteže radnu memoriju, kao i praćenje prijatelja na Facebooku, kaže.

Ali „instantna" priroda SMS-a, Twittera i YouTubea nije zdrava za radnu memoriju.

 „Na Twitteru ste suočeni s beskrajnim protokom kratkih informacija" kaže Dr. Alloway. „Uopće ne morate obraditi te informacije."

 „Raspon pažnje se sužava, ne uključujete mozak niti poboljšavate svoje živčane poveznice.

Kaže kako postoje dokazi da je gledanje televizije povezano s hiperaktivnosti s poremećajem pažnje (ADHS), dok se pretjerano korištenje kratkih tekstualnih poruka povezuje s nižim rezultatima na testovima inteligencije.