Europu brine militarizacija Azovskog mora

Konflikt između Rusije i Ukrajine na Azovskom moru se zaoštrava još od proljeća. Azovsko more se nalazi između ove dvije države, a Krim ga dijeli od Crnog mora. Morski tjesnac Kerč, jedini morski izlaz iz Azovskog mora, nakon ruske aneksije Krima je u potpunosti pod kontrolom Rusije. Moskva je početkom godine otvorila novi most preko morskog tjesnaca koji povezuje istočni dio Rusije s Krimom.

Europski parlament najoštrije osuđuje ruske aktivnosti u Azovskom moru. U jučer usvojenoj rezoluciji EP osuđuje „prekomjernu kontrolu Rusije nad trgovačkim brodovima". Takva kontrola dovodi do kašnjenja isporuke robe do sedam dana. Prema informacijama ukrajinske vlade do kraja rujna intenzivno je kontrolirano više od 200 brodova. Od toga je 120 brodova plovilo pod zastavom jedne od zemalja članica EU-a. Zastupnici Europskog parlamenta navode da razumiju to što Rusija kontrolira brodove koji ulaze u Azovsko more ili izlaze iz njega. Međutim, to pravo se ne smije zloupotrebljavati iz političkih razloga.

Po riječima Petrasa Auštrjevičiusa iz kluba zastupnika Liberalne stranke takve „neprijateljske akcije" moraju biti pravovremeno zaustavljene prije nego to Kremlj shvati kao „zeleno svjetlo" za kontrole i blokade na drugim mjestima.

U rezoluciju je uvršteno i zapažanje Anne Fotyge, članice kluba „Europskih konzervativaca i reformista", koja navodi da je Rusija po istom modelu već kršila propise o teritorijalnim vodama trećih zemalja ili blokirala pomorski promet na Baltičkom moru, koristeći to posebno protiv Estonije, Latvije i Poljske.

Militarizacija Azovskog mora

Sandra Kalniete iz Europske pučke stranke (EPP) naglašava da su povećane kontrole brodova utjecale na interese EU-a, ali da su opasnosti za sigurnost u regiji važnije od ekonomskih aspekata. U rezoluciji se navodi da nestabilna sigurnosna situacija u Azovskom moru može „lako eskalirati u otvoreni konflikt".

S tim u vezu su zastupnici Europskog parlamenta izrazili „duboku zabrinutost zbog stalne militarizacije Azovskog i Crnog mora, posebno protuzakonito anektiranoga Krima". Kao primjer se navodi stacioniranje ruskog protuzračnog obrambenog sustava S-400. Kijev zauzvrat reagira na ruske postupke s novom pomorskom bazom na Azovskom moru.

Povjerenica EU-a za vanjsku politiku Federica Mogherini se također uključila u raspravu. Ona sa žaljenjem konstatira da je Azovsko more do nedavno bilo potpuno demilitarizirano područje. Ona naglašava da nikome nije u interesu militarizacija jer bi to u potpunosti destabiliziralo delikatnu sigurnosnu situaciju u regiji Crnog mora. Prema rezoluciji Europskog parlamenta aktivnosti Moskve u Azovskom moru „predstavljaju novu dimenziju hibridnog rata" protiv Ukrajine.

Jean-Luc Schaffhauser iz desnopopulističke stranke „Europa nacija i sloboda" izrazio je uvjerenje da su tenzije porasle jer je SAD krajem kolovoza odlučio povećati vojnu pomoć Ukrajini. Washington je u rujnu predao Kijevu dva patrolna broda.

Koje ciljeve slijedi Rusija?

Sandra Kalniete iz EPP-a je ruski postupak opisala kao „tihu aneksiju" Azovskog mora. Europski parlament se u rezoluciji žali na to što „Ruska federacija nezakonito dobiva naftne i plinske zalihe na ukrajinskom teritoriju". Također se ukazuje na to da „ukoliko Rusija uspije pretvoriti more u unutarnje more Ruske federacije ona nezakonito zauzima ukrajinska naftna i plinska polja na Azovskom moru".

Europski parlament je od OESS-a zatražio da produži mandat njegovoj promatračkoj misiji u Azovskom moru ili da stvori novu međunarodnu promatračku misiju na tom području. S obzirom da se pred europskim kućnim vratima formira sve veći konfliktni potencijal sa sigurnosno-političkim posljedicama za EU, Europski parlament smatra da bi imalo smisla imenovati specijalnog povjerenika EU-a za Krim i Donjecko područje koji bi bio zadužen i za Azovsko more.

Zastupnici Europskog parlamenta su zatražili od Vijeća EU-a da Moskvi jasno pokaže da u slučaju eskalacije na Azovskom moru sankcije mogu biti i proširene.