Europska središnja banka pod pritiskom

"Mali korak za Fed, veliki za financijski sustav", tako je Ulrich Kater, ekonomist DekaBanka komentirao odluku američkih Federalnih rezervi o povećanju kamata parafrazirajući poznatu izjavu Neila Armstronga kada je stupio na Mjesec. Oba događaja je doduše teško svesti na isti razinu, ali promjena u politici kamata je svakako epohalna. "Fed je time simbolično pokopao financijsku i bankovnu krizu iz 2008. godine", kaže Kater.

Nakon što je Fed objavio svoju odluku sada se nagađa o tome koliko brzo će kamate biti podizane u idućoj godini. Commerzbank očekuje da će kamate do kraja 2016. godine biti dizane tri puta da bi na koncu dostigle 1,25 posto.

Usporedbe radi, osnovna kamatna stopa u zemljama eurozone iznosi 0,05 posto. Europska središnja banka ih na sjednici početkom prosinca doduše nije spustila na nulu, ali je olabavila uzde kada je riječ o monetarnoj politici.

Divergentna monetarna politika

Time je po prvi put u povijesti došlo do situacije da Fed i Europska središnja banka vode monetarnu politiku koja se razilazi. "U mjeri u kojoj se divergencija zaoštrava, euro naravno sve više dolazi pod pritisak", kaže Folker Hellmeyer, analitičar Bremer Landesbanka. Jer kapital odlazi iz zone koja ima manje kamate i čini tamošnju valutu, u ovom slučaju euro, neatraktivnom.

"S obzirom na slab izvoz posebice SAD nema interes da euro bude znatno slabiji ili jači od dolara", kaže Hellmeyer za DW. Drugim riječima: mogućnosti Europske središnje banke da dodatno liberalizira monetarnu politiku su ograničene.Euro, koji je sa skoro 1,40 dolara na početku 2014. godine u međuvremenu pao na 1,08 dolara, tijekom 2016. godine će se izjednačiti s dolarom, opće je uvjerenje. Neki čak polaze od toga da će euro biti još slabiji u odnosu na dolar.

Martin Wansleben, šef Njemačke industrijske i trgovinske komore, nada se da će doći do promjene razmišljanja u Europskoj središnjoj banci. "Odluka Amerikanaca bi mogla pomoći Europskoj središnjoj banci da razmisli o svom pretjeranom akcionizmu koji provodi posljednjih mjeseci. Jer novac na nultoj kamati sam po sebi neće omogućiti da poduzeća ovdje investiraju, ona za to trebaju mnogo bolje ekonomsko-političke okvirne uvjete."

Primarni cilj jeftinog novca promašen

I Folker Hellmeyer iz Bremer Landesbanka smatra da primarni cilj proširenja kreditnog volumena kvantitativnim mjerama nije postignut. Samo je postignut neproklamirani cilj - slabljenje eura - što je ugrozilo konjunkturu u eurozoni, kaže Hellmeyer.

No slabi euro nema samo prednosti za gospodarstvo. "Shodno tome sirovine koje se uvoze postaju skuplje ako euro smanjuje vrijednost", kaže Michael Hüther, direktor Instituta za njemačko gospodarstvo iz Kölna.

Osim toga eurozona više ne treba jeftini novac jer se "povećala konkurentnost zemalja". Ostaje još argument s niskom inflacijom. U studenom je ona u eurozoni iznosila 0,2 posto - što je vrlo daleko od cilja od skoro dva posto. Šef Europske središnje banke Mario Draghi je zabrinut da bi monetarna unija mogla zapasti u začarani krug deflacije i pokušava to spriječiti velikom količinom jeftinog novca.

Ipak i na fronti će uskoro biti ukinuto upozorenje na opasnost. Prema proračunima Bremer Landesbanka i Instituta za svjetsko gospodarstvo u Kielu u 2016. godini će se inflacija povećati. Ipak Folker Hellmeyer ne očekuje da će iduće godine doći do povećanja kamata u eurozoni: "U 2016. godini ćemo imati politiku mirne ruke (Politik der ruhigen Hand - izraz kojim je bivši njemački kancelar Gerhard Schröder označavao svoju ekonomsku politiku, a koja u prvom redu podrazumijeva da se na kratkoročna ekonomska kretanja ne reagira ishitreno - op. ur.) Ali 2017. godine će tema podizanja kamata biti na dnevnom redu."

S obzirom na to da je Mario Draghi više ili manje obećao da neće dirati kamate sve dok traje program kupovine državnih obveznica, promjene u kamatnoj politici u eurozoni će dakle moći uslijediti tek početkom 2017. godine.