« Svijet
objavljeno prije 1 godinu i 7 mjeseci
ESKALACIJA?

Europska komisija želi i "vojni Šengen"

Tenkovi i postrojbe bi ubuduće trebali moći brže biti prebacivani po Europskoj uniji. EU je odlučio konačno realizirati ono što NATO već odavno traži

Igrali bi se generala?
Igrali bi se generala? (Arhiva)
Više o

Schengen

,

Europska komisija

"Ako ne možemo pomicati našu opremu i ljude, ne možemo se niti braniti. Sveobuhvatna vojna reforma do 2025. iziskuje i mogućnost brzog prebacivanja ljudi i vojne opreme", objasnila je nadležna povjerenica Europske unije za promet Violeta Bulc srž opsežnih planova EU-a za poboljšanje vojne mobilnosti.

Na taj način bi Europska unija trebala biti osposobljenja za brzo reagiranje na akutne interne i eksterne krize. Od kraja Hladnoga rata je spremnost za veliko pomicanje postrojbi u Europi znatno oslabila jer se opasnost od potencijalne invazije neprijatelja činila isključenom. Ali nakon krize u Ukrajini i ruske aneksije Krima 2014. je potencijalna prijetnja s istoka postala ponovno prisutna.

Mostovi, tuneli ceste - ne samo za civilnu uporabu

Problematične su, prema riječima Bulc, transportne rute preko različitih granica unutar EU-a. Ovdje Europska komisija želi poduzeti konkretne korake za poboljšanje mobilnosti - i vojne opreme i ljudstva. Konkretno se u prijedlozima Europske komisije radi o mostovima koji nemaju dovoljno kapaciteta za izdržati tešku vojnu opremu, nedovoljnoj visini tunela, lošoj cestovnoj infrastrukturi ili nedostatku željezničkih trasa.

Smatra se da bi se trebale smanjiti i administrativne prepreke za prebacivanje jedinica. Bruxelles, kako je najavila EU-povjerenica Bulc, namjerava preuzeti dio troškova za to. Nije, međutim, rečeno iz kojih resornih budžeta će ta sredstva biti izdvojena.

U dogovoru s NATO-om

NATO-u je loša mobilnost vojske u EU-u već odavno trn u oku. Mnoge članice ovog vojnog saveza su i članice Europske unije kojoj je očito taj problem došao na dnevni red tek sada nakon što se pokazalo da tenzije s Rusijom ne popuštaju.

Temelj ovog akcijskog plana je zajednička izjava članica Europske unije pod vodstvom povjerenice EU-a za vanjsku politiku Federice Mogherini iz studenog prošle godine u kojoj se najavljuje da će se do ožujka 2018. predoložiti mjere "za Uniju koja će štititi" (svoje područje). Ta izjava je u skladu s naporima da se intenzivira suradnja članica na području obrane. U tu svrhu je pokrenut program poznat pod skraćenicom PESCO (na engl. "Stalna strukturirana suradnja").

EU kao obrambena unija - ovaj politički putokaz je postao posebno aktualan u okviru rasprave o Brexitu, a predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker ga je istaknuo kao jedan od prioriteta tijekom svog govora prošle jeseni. U ovom projektu sudjeluju sve zemlje članice osim Malte, Danske i Velike Britanije.

"Sada moramo pokazati i rezultate", objašnjava Bulc. U prvom koraku su članice pozvane da definiraju i formuliraju konkretne potrebe na svom teritoriju.

A nakon toga bi i same treale odlučiti što i kako. Time Europska komisija želi izbjeći skepsu. Jer upravo neutralne članice poput Švedske i Austrije bi mogle imati problema u objašnjavaju svojim poreznim platišama zašto se troše sredstva na ovu "to-do-listu".

 

Piše: Catherine Martens/DW
31.03.2018. 12:44:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh