Europska komisija pala kao posljednja obrana prirode

Europska komisija ne upozorava dosljedno države članice zbog nedopuštenog uništavanja prirode, čime uvelike potkopava napore za zaštitu prirode. Na to upozoravaju četiri velike nevladine organizacije za očuvanje prirode u novoj publikaciji koju danas objavljuju. [1]

Uz same države članice EU-a koje su odgovorne za provedbu europskih propisa o prirodi, Europska komisija je "posljednja linija obrane prirode", kao tijelo odgovorno za provjeru učinkovitosti provedbe i za upućivanje na sud zbog kršenja tih propisa. Međutim, neaktivnost Komisije redovito se primjećuje u slučajevima kršenja tih propisa, tvrde Birdlife Europe, Europski ured za zaštitu okoliša (EEB), Friends of the Earth Europe i WWF.

 Nova publikacija sadrži primjere štete nanesene zaštićenim područjima, Natura 2000 područjima ili vrstama u sedam europskih zemalja, gdje pritužbe nisu rezultirale poboljšanjem stanja prirode [2]. Neki od primjera su:

●      neuspjeh u rješavanju problema jaružanja (iskapanja nataloženog pijeska, šljunka i mulja s dna neke rijeka ili jezera) i prekomjerne odvodnje vode u Nacionalnom parku Doñana u Španjolskoj,

●      neuspjeh očuvanja staništa za razmnožavanje ptica livadnih staništa u Nizozemskoj, kao i travnjake bogate vrstama u Njemačkoj,

●      neuspjeh pri procjeni hidroenergetskih projekata u Rumunjskoj koji nisu u skladu s prirodnim i vodnim propisima.

 Nevladine udruge poručuju kako Europska komisija treba napraviti promjenu u svom djelovanju vezano za provođenje propisa o prirodi i ispunjavanje svojih obveza da zaustave gubitak biološke raznolikosti do 2020. godine.

Europski zastupnici i dužnosnici Europske komisije raspravljat će o tim slučajevima s nevladinim organizacijama u Europskom parlamentu ovog četvrtaka, 17. svibnja, točno godinu dana nakon akcijskog plana Komisije za bolju zaštitu prirode i 18 mjeseci nakon uspješne kampanje Krik za prirodu (#NatureAlert) koju su ove četiri udruge uz brojne partnere provele s ciljem spašavanja EU prirodnih propisa. [3] Predstavnici tih udruga u Hrvatskoj na isti dan će s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike te Hrvatskom agencijom za okoliš i prirodu razgovarati o preporukama za bolju implementaciju propisa o zaštiti prirode na temelju analize „Stanje provedbe EU Direktiva o pticama i staništima"  koje su objavili nedavno (26.travnja).

Željka Rajković iz Bioma: „Na strateškoj razini i Europska komisija i Hrvatska naglašavaju važnost zaštite prirode i održivog korištenja prirodnih dobara, no u provedbi postoje brojni

problemi. Tako imamo nedovoljnu međusektorsku suradnju, nepostojanje brojnih podzakonskih akata, potkapacitirane inspekcijske službe, a posebno sudstvo koje u pitanjima prava okoliša još uvijek nije dostiglo standarde europske pravne stečevine." 

Andrea Štefan iz WWF Adrije: „Primjer iznimno dobre prakse je slučaj zaustavljanja ilegalne sječe u Bialowiezi, jednom od rijetkih prašumskih kompleksa na europskom kontinentu koji se nalazi u nacionalnom parku i Natura 2000 području u Poljskoj. Nakon prijave nevladinih organizacija i dokaznih materijala s terena, Komisija je reagirala brzo i odlučno čime su pokazali da zaista čuvaju europske vrijednosti u skladu sa Sporazumom o Europskoj uniji. Nažalost ni države članice niti Komisija ne mogu se pohvaliti s više dobrih primjera."