« Svijet
objavljeno prije 28 dana i 22 sata
DA?

EU želi kontrolu društvenih mreža

Europska unija poduzima novi pokušaj da zakonom prisili IT-kompanije na pažljivije praćenje korisnika. Cilj je da se djeca bolje zaštite od seksualnog nasilja. Njemačka je protiv aktuaog prijedloga zakona

Nezgodno...
Nezgodno... (Arhiva)
Više o

EU

,

društvene mreže

,

kontrola

Predlog Zakona o zaštiti djece od seksualnog nasilja u Europskoj uniji je više od dvije godine na stolu. Danas (20. lipanj) bi o izmenjenom nacrtu zakona trebao glasati Savjet EU-a.

Povjerenica EU-a za unutarnje poslove Ylva Johansson o prijedlogu zakona kaže: „Cilj je zaštita djece od seksualnog nasilja. Tu je kako bi zaštio žrtve ovih strašnih zločina na internetu."

Čak 60 posto, odnosno tri od pet registriranih prikaza seksualiziranog nasilja širom svijeta, nalaze se na nekom serveru u jednoj od zemalja EU-a, pokazuju podaci Internet Watch Foundation. Prema njihovim navodima, u Nemačkoj se količina takvih sadržaja u roku od godinu dana udesetostručila.

Suština predloženog zakona EU-a je da Google, Meta i slične kompanije, mogu biti obavezane na tehničko pregledavanje cjelokupnog sadržaja na svojim platformama - u potrazi za sadržajima seksualnog zlostavljanja. Zbog toga je taj zakon, posebno u Njemačkoj, postao poznat i kao „kontrola četova".

Audio poruke izuzete od skeniranja

U novoj verziji prijedloga zakona postoje neke novine: ako platforme budu obvezne automatski skenirati sav sadržaj, uključujući i četove koji su zaključani za sve osim za sudionike četa, odnosno pošiljatelja i primatelja poruke, audio-poruke bi trebale biti od toga izuzete. Kontrolirale bi se samo slike i video zapisi.

Osim toga, korisnici bi prvo morali pristati na automatizranu kontrolu. Ukoliko to ne učine, više neće moći slati slike i video zapise na odgovarajuću platformu.

No neke platforme na to ne žele pristati i prijete odlaskom iz EU-a. To su prije svega operateri servisa za razmjenu poruka Signal i Threema. Oni su najavili da će ukinuti svoje usluge u EU ako budu obvezni skenirati šifrirane poruke.

Ipak, novi prijedlog bi mogao dobiti nužnu većinu kod 27 država članica - i bez Njemačke koja će glasati protiv.

Njemačka odbacuje zakon

„Odbacujemo takozvanu kontrolu četova", rekla je u srijedu njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Feaser iz redova Socijaldemokratske stranke (SPD). Njemačka će stoga glasati protiv, ako aktuelni prijedlog ostane takav kakav je sada. Šifrirane privatne komunikacije milijuna ljudi ne bi se smjele kontrolirati bez povoda, stav je njemačke vlade.

I ministar pravde Marco Buschmann iz liberalne stranke (FDP) bio je jasan: „Njemačka je zemlja koja je već dva puta iskusila diktature koje nisu imale nikakvog obzira prema privatnosti. Zato smo tu posebno osjetljivi i vodit ćemo povesti računa da privatnost, posebno privatna komunikacija, i dalje bude zaštićena."

Zašto su političari protiv zakona

Kritičari predloženog zakona kažu da on suštinski ide u pogrešnom pravcu. Nedavno je 36 političara - uglavnom iz redova vladajućih Liberala i Zelenih - u otvorenom pismu pozvalo zemlje članice EU-a da glasaju protiv zakona.

Pored političara iz nacionalnih parlamenata kao što su Njemačka i Austrija, dokument su potpisali i zastupnici Europskog parlamenta. Oni kažu da je zakon nespojiv s temeljnim europskim vrijednostima i pravima, a kritizira se i to da mnoge od planiranih mjera nisu ciljane i dovode do pogrešnih sumnjičenja. Umjesto toga bilo bi potrebno više resursa i bolja koordinacija institucija za provođenje zakona u EU.

A socijaldemokrat Sebastian Fiedler, koji je policijski službenik i bavi se unutrašnjom politikom, kaže da je to sve lijepo, ali da ne ide do korjena problema. On predlaže još stroži zakon od onog koji predlaže Komisija.

„Nisam čuo nijedan drugi razuman prijedlog kako namjeravamo da stavimo pod kontrolu ovaj pandemijski nivo seksualnog nasilja nad djecom", kaže Fiedler. On smatra da uopće ne bi smjeli postojati mobilni telefoni na kojima se može baratati takvim materijalom, dakle „da se takvi sadržaji otvore, obrade ili pošalju". To je, kaže, tehnički moguće.

No, to bi išlo puno dalje od sadašnjeg prijedloga Bruxellesa. Čak i ako prijedlog danas dobije suglasnost u Vijeću, pred njim je još dug put do formuliranja zakonskog teksta.

Piše: ARD/DR
24.06.2024. 07:47:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh