« Dogodilo se na današnji dan
objavljeno prije 2 mjeseca i 1 dan

Dogodilo se na današnji dan - 23. srpnja

Osnovana Europska zajednica za ugljen i čelik, otkriven komet Hale-Bopp

Dogodilo se na današnji dan 23. srpnja
Dogodilo se na današnji dan 23. srpnja (Arhiva)
Više o

Daniel Radcliffe

,

dogodilo se na današnji dan

,

23. srpnja

,

Vladimir Prelog

,

Ronny Cox

,

Martin Lee Gore

,

Philip Seymour Hoffman

,

rođendani slavnih osoba

,

rođeni na današnji dan

,

rođeni 23. srpnja

Austro-Ugarska je 1914. godine Kraljevini Srbiji izdala ultimatum zbog ubojstva prijestolonasljednika Franje Ferdinanda 28. lipnja u Sarajevu. Franjo Ferdinand, austro-ugarski prijestolonasljednik, došao je u Bosnu nadgledati vojne vježbe Austro-Ugarske vojske. 28. lipnja 1914. tijekom vožnje sarajevskim ulicama ubijen je u atentatu koji je na njega izvršio Gavrilo Princip, pripadnik organizacije Mlada Bosna. U Austro-Ugarskoj je vladalo uvjerenje da su u atentat upletene srpske vlasti jer su izvršioci bili Srbi koje su naoružali srpski oficiri te ih prebacili u Bosnu. Zbog toga je zatražena istraga u Srbiji kojoj je Austro-Ugarska dala ultimatum s krajnje ponižavajućim uvjetima. Kraljevina Srbija je odgovorila pozitivno na svih deset točaka osim šeste: "Da otvori sudsku istragu nad onim pristalicama u zavjere od 15. lipnja 1914. koji se nalaze na teritoriju Srbije; tijela koje uputi Austro-Ugarska vlada uzeće sudjelovanja u ovoj istrazi." To je drugim riječima značilo da se od Srbije zahtijeva da dopusti istražiteljima Austro-Ugarske pristup na teritorij Srbije, gdje bi oni imali puno pravo istraživati i kazneno goniti građane Kraljevine Srbije. Odgovor srpske strane bio je: "Kraljevska srpska vlada osuđuje i odbija svaku pomisao i pokušaj miješanja u sudbinu stanovnika ma kog dijela Austro-Ugarske monarhije; smatra za svoju dužnost da skrene ozbiljnu pažnju oficirima, činovnicima i svemu stanovništvu Kraljevine Srbije, da će u buduće Najstrože postupiti s osobama koje bi učinila krivicu odavajući se takvim radnjama koje će srpska vlada svim silama sprečevati i kažnjavati ". Austro-Ugarski veleposlanik, Baron Giesl von Gieslingen, nije prihvatio odgovor. Kada je Austro-Ugarska odbila srpsko uvjetno prihvaćanje zahtjeva i objavila rat, to je pokrenulo niz događaja koji će svijet uvesti u Prvi svjetski rat koji je počeo objavom rata Srbiji 28. srpnja 1914. Tadašnji britanski ministar vanjskih poslova sir Edward Grey, dokument koji je Austro-Ugarska uputila Srbiji, opisao je kao najteži ultimatum što ga je ikad jedna država uputila drugoj. Smatralo se da se njegovi zahtjevi ne mogu ispuniti i da je ultimatum samo način stvaranja povoda za rat. O neostvarivosti ultimatuma dovoljno govori i činjenica da je ruski veleposlanik Nikolaj Hartvig, nakon što mu je dokument pročitan, umro na stubištu austro-ugarskog veleposlanstva u Beogradu.

Europska zajednica za ugljen i čelik (EZUČ; ECSC - European Coal and Steel Community) službeno je osnovana 1952. godine stupanjem na snagu Pariškog ugovora koji je potpisan 18. travnja 1951. Zadaća zajednice bila je da od područja država članica - Belgija, Francuska, SR Njemačka, Italija, Luksemburg i Nizozemska, stvori jedinstveno tržište za ugljen i čelik. Povod za ujedinjenje bila je inicijativa francuskog ministra vanjskih poslova Roberta Schumana, koji je 1950. objavio Schumanov plan, čiji je cilj bio onemogućiti daljnji rat između Francuske i Njemačke i to putem integracije industrije koja je bila ključna za pokretanje i vođenje rata. Krajnji Schumanov cilj bilo je pomirenje Njemačke i Francuske, ali i razvoj integracijskog europskog procesa, s krajnjim ciljem ostvarenja europske federacije. Pariškim ugovorom, odnosno njegovim stupanjem na snagu, uspostavljen je zajednički okvir za dogovore o proizvodnji i distribuciji ugljena i čelika, te autonomni sustav institucija koji će time upravljati idućih 50 godina. Prema Ugovoru o EZUČ-u taj je rok istekao 23. srpnja 2002., čime je Europska zajednica za ugljen i čelik prestala postojati. Iako je EZUČ bio ograničen na samo dvije industrijske grane, njegovo je postojanje imalo značajan utjecaj na gospodarski i politički razvoj u Europi u drugoj polovici 20. stoljeća. Rimskim ugovorima iz 1957. osnovane su dvije nove zajednice, Europska zajednica za atomsku energiju (EURATOM) i Europska ekonomska zajednica. Od posebnog je značaja bilo osnivanje Europske ekonomske zajednice, kojom se dotadašnja suradnja na području ugljena i čelika znatno proširila i to prije svega uspostavljanjem zajedničkog tržišta, koje počiva na slobodnom kretanju ljudi, roba, usluga i kapitala. To je bila baza za Ugovor iz Maastrichta (potpisan 1992. i stupio na snagu 1993.), koji je poznat i kao Ugovor o Europskoj uniji. Njime su države članice efektivno uspostavile Europsku uniju i time ujedno označile novu etapu u procesu integriranja uspostavljajući sve čvršću uniju naroda Europe, sa sve izraženijom ulogom građana. Tim ugovorom postavljeni su ciljevi ekonomske i monetarne unije, jedinstvene valute, zajedničke vanjske i sigurnosne politike, zajedničke obrambene politike, a zatim i obrane, uske suradnje u pravosuđu i unutarnjim poslovima te uvođenje državljanstva Europske Unije.

Komet Hale-Bopp, vjerojatno najspektakularniji komet u suvremenoj povijesti, otkriven je 1995. godine. Službeno označen kao C/1995 O1, Hale-Bopp je jedan od najpromatranijih i najsjajnijih kometa koji je 'posjetio' Sunčev sustav tijekom 20. stoljeća što nije teško razumjeti uzme li se u obzir da se golim okom mogao vidjeti rekordnih 18 mjeseci, dva puta duže od Velikog kometa 1811. Hale-Bopp su nezavisno otkrila dva američka promatrača, Alan Hale i Thomas Bopp. Hale je ranije proveo stotine sati u 'lovu' na komete, ali do te srpanjske noći nije imao pretjeranog uspjeha. No, sreća mu se promijenila i malo iza ponoći iz Novog Meksika detektirao je objekt magnitude 10.5 koji se kretao ispred globularnog klastera u zviježđu Sagittarius. Nakon utvrđivanja kako u tom području nije zabilježen niti jedan objekt takvog tipa, Hale je podatke poslao u Central Bureau for Astronomical Telegrams - glavnu 'postaju' za astronomska otkrića. Bopp je 'svoj' komet ugledao kroz prijateljev teleskop s područja Arizone. I on je, kao i Hale, provjerio i zaključio kako se radi o nečem još nepoznatom te je kontaktirao CBAT. Idućeg jutra obojici je stigla potvrda kako su otkrili novi komet, najsvjetliji nakon Westa koji je viđen 1976. Hale-Bopp se iz dalekog svemirskog vakuma približava Zemlji brzinom koju nije postigla niti jedna zemaljska svemirska sonda, a posljedni put je posjetio Sunčev sustav prije 4.200 godina. U trenutku kada je otkriven, bio je 250 puta svjetliji u usporedbi s čuvenim Halleyjevim kometom. Hale-Bopp je specifičan je po tome što ima do sada nezabilježenu kompleksnu strukturu kome koja još uvijek nije zadovoljavajuće objašnjena, ali ukazuje na emisiju prašine, nekom vrstom minivulkana, iz same jezgre, a u siječnju 1997. otkriveno je da Hale-Bopp ima i 'antirep'. Odmah nakon otkrivanja komet je izazvao velika očekivanja o svom sjaju kada bude bliže Suncu. Iako je sjaj kometa prilično teško točno prognozirati, Hale-Bopp je ispunio, ali i nadmašio sva očekivanja u vezi sjaja kada je 1.travnja 1997. prošao perihel (oko 197 milijuna km). Zbog toga je prozvan i Velikim kometom 1997. No, da sve ne bude samo lijepa svemirska predstava pobrinuli su se ljudi. Kako je količina informacija o kometu rasla došlo je do desetljećima neviđene panike koju su ponajviše poticale neprecizne katastrofične teorije, ali najbizarnija je bila priča o svemirskom brodu, potkrijepljena retuširanim fotografijama, koji s velikim brojem vanzemaljaca putuje prema Zemlji iza kometa. To je dovelo i do tragičnog masovnog samoubojstva 38 članova kulta Heaven's Gate koji su vjerovali kako će se njihove duše ukrcati na dotični svemirski brod i nastaviti put iza komete koja je prema njihovom uvjerenju nosila Isusa Krista, odnosno predstavljala njegov 'drugi dolazak'.

Hrvatski kemičar Vladimir Prelog, čije je središnje zanimanje bila stereokemija molekula te problem prostorne građe molekula, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju za radove na području organskih prirodnih spojeva i stereokemije, počasni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti čiji radovi su pridonijeli razumijevanju naravi enzimatskih reakcija, rođen je u Sarajevu 1906. godine.

Američki glumac i pjevač Ronny Cox, zapamćen po ulogama Andrewa Bogomila u filmu Beverly Hills Cop I i II, Richarda "Dicka" Jonesa u RoboCopu, Vilosa Cohaagena u Total Recallu i senatora/potpredsjednika Roberta Kinseya u Stargate SG-1, te drugim kino i TV filmovima, rođen je 1938. godine u Cloudcroftu u New Mexicu.

Engleski glazbenik i autor Martin Lee Gore, jedan od osnivača, a nakon odlaska Vincea Clarka i glavni autor pjesama za Depeche Mode u kojima svira gitaru i pjeva kao back-vokal, a povremeno se primi klavijatura i lead-vocala, te ima dva solo albuma, rođen je u Basildonu u Essexu 1961. godine.

Američki filmski i kazališni glumac i redatelj Philip Seymour Hoffman, dobitnik Oscara, BAFTA-e i Zlatnog globusa za ulogu Trumana Capote u filmu Capote, a zapamćen i po nastupima u filmovima Scent of a Woman, When a Man Loves a Woman, Twister, The Big Lebowski, Happiness, Magnolia, The Talented Mr. Ripley, Mission: Impossible III, The Savages i brojnim drugima, rođen je 1967. godine u Rochesteru u New Yorku.

Britanski glumac Daniel Radcliffe, najpoznatiji po ulozi Harryja Pottera u megapopularnim filmovima temeljenim na jednako popularnim romanima J. K. Rowling za koje je bio nominiran za brojne filmske nagrade, a zapamćen i po ulogama u filmovima The Tailor of Panama i December Boys, rođen je u Londonu 1989. godine.

23.07.2021. 00:02:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh