EU traži novi svjetski financijski poredak

Europska unija zahtijeva što brže uspostavljanje svjetskog sustava za temeljnu kontrolu financijskog poslovanja, u što između ostalog spada sustav za pravovremeno otkrivanje financijskih kriza, sankcioniranje zemalja koje poreznim neplatišama pružaju utočište, te ograničavanje plaća menadžerima, priopćeno je nakon sastanka predsjednika vlada i država, europskih članica skupine G20 koji su se u nedjelju u Berlinu sastali kako bi pripremili zajedničko stajalište EU-a na svjetskom financijskom summitu koji će se početkom travnja održati u Londonu.

"Europa je pokazala svoju odgovornost pred svijetom", rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel nakon susreta europskih čelnika.

Ona je istaknula kako je cilj danas dogovorenih mjera povratak povjerenja u svjetski financijski sustav. Merkel je naglasila kako je postignut cilj nedjeljnog susreta u Berlinu a to je "jedinstvena i snažna poruke zajedništva" članica EU-a na predstojećem summitu u Londonu.

Kako je priopćila njemačka vlada, na sastanku u Berlinu u nedjelju je prihvaćeno ukupno sedam prijedloga mjera za bolju kontrolu svjetskog financijskog poslovanja.

Međunarodni monetarni fond (MMF) je ovlašten za strogu kontrolu zaključaka donesenih početkom prosinca na summitu G20 u Washingtonu a za to je predviđeno udvostručenje financija ove organizacije.

Jedan od zaključaka berlinskog susreta odnosi se i na protekcionizam koji, kako je priopćeno, ne bi smio, "usprkos borbi protiv recesije", utjecati na slobodno tržišno gospodarstvo.Britanski premijer Gordon Brown naglasio je da će MMF ubuduće imati dovoljno sredstva "ne samo za otkrivanje kriza nego i za njihovo sprečavanje".

Nadalje je predviđeno uvođenje mjera za strogu kontrolu svih financijskih produkata, s posebnim naglaskom na rizične produkte poput tzv. hedge fondova te isto tako instrumenti za sankcioniranje "nekooperativnih jurisdikcija", tzv. poreznih oaza koje na međunarodnom planu omogućavaju utaju poreza.

Države članice EU i G20 će na summitu u Londonu podržati "raspravu i prihvaćanje Povelje za održivo gospodarstvo", koja podržava one snage koje "bez ekscesa" povoljno utječu na globalni razvoj gospodarstva. Tu je povelju inicirala Merkel.

"Nadamo se da ćemo svojim zahtjevima pomoći u ostvarivanju ambicionalnog i uspješnog summita u Londonu", rekla je Merkel, u čemu su je podržali i ostali sudionici susreta, osim Njemačke i Francuska, Velika Britanija, Španjolska i Italija.

Osim ovih članica G20 Merkel je na sastanak pozvala i predsjednika Europske komisije Jose Manuela Barrosa te predstavnike Češke i Nizozemske.

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy složio se s kancelarkom Merkel u ocjeni da summit u Londonu 2. travnja "mora biti uspješan".

"To je posljednja prilika. Mi želimo novi početak za svjetski financijski sustav", zaključio je Sarkozy.