EU i Ukrajina: veliko obećanje

Europska komisija dala je jednoj „vrlo velikoj zemlji istočne Europe jedno vrlo veliko obećanje - obećanje da će možda u skorije vrijeme postati članica EU-a", komentira njemački javni servis ARD.

U srijedu je, naime, Komisija preporučila da se otvore pristupni pregovori s Kijevom i Kišinjevom. Neki mediji na njemačkom jeziku u tome vide namjeru EU-a da se ponovo širi „geopolitički", što bi bila šansa i za Srbiju i susjedstvo.

„Ukrajina je zemlja koja se nalazi usred razornog i skupog rata i za koju se donedavno govorilo da su tamošnje državne strukture u najmanju ruku, hm, problematične s obzirom na korupciju i transparentnost, iako se je ponešto poboljšalo", komentira nadalje dopisnik ARD-a iz Bruxellesa.

Mnogo je upitnika, dodaje se u komentaru, recimo koliko će trajati rat, koliko će trajati obnova, kakve će uopće biti granice Ukrajine.

„Ali, zna se da je Ukrajina danas poljoprivredna zemlja. Tako ostvaruje skoro desetinu svog BDP-a, dok je u većini zemalja EU-a taj udio ispod tri posto. (...) Ukrajina kao članica EU-a bi usisala skoro sve subvencije za poljoprivredu", pribojava se komentator.

„Može se pretpostaviti da Komisija i nije htjela stvoriti iole realni scenarij, nego poslati jasnu poruku Kijevu i Moskvi istovremeno - da Ukrajina neće biti ostavljena na cjedilu, naprotiv", dodaje ARD.

„Koliko god da je to ispravno, toliko je i nemarno prešutjeti očigledne teškoće. Postoji opasnost da se probude nerealna očekivanja koja će jednog dana biti gorko iznevjerena", zaključuje se u tekstu.

EU: „Imperij protiv svoje volje"

Iste dileme ima i komentator lista Handelsblatt, ali je njegov zaključak drukčiji: „Proces pristupanja 'ovisi o zaslugama', kažu u Bruxellesu, dakle činovnički proces prema objektivnim kriterijima. To je besmislica. Pristupna perspektiva je geopolitički instrument, najmoćniji u arsenalu EU-a. I krajnje je vrijeme da se opet tako upotrijebi."

Handelsblatt dodaje da je Europska unija postala „imperij protiv svoje volje", onaj u kojem vrijede načela slobode i demokracije. Kao takva, ona se sudara s ruskim imperijem, što je ruski predsjednik Vladimir Putin davno prepoznao.

Zato, dodaje list, sada nisu vremena za rasprave o tome kako bi točno EU trebao integrirati jednu veliku agrarnu zemlju. „Danas je važna poruka Ukrajincima - vi pripadate među nas. I poruka Putinu da EU ne ostavlja na cjedilu nikoga u Europi tko se želi izvuče iz zone utjecaja Kremlja", zaključuje se u tekstu.

„Proširenje kao geopolitički instrument"

Berlinski Tageszeitung navodi da EU namjerava upotrijebiti proširenje kao geopolitički instrument kako bi suzbio utjecaje zemalja poput Rusije, Kine ili Saudijske Arabije.

„Pozitivno je to što tim pragmatičnim geostrateškim putem EU i balkanske zemlje dobivaju osvježenje protiv umora od proširenja, nakon što su neke i dvadeset godina u čekaonici EU-a. Proces na Balkanu je tu i tamo ponovo oživio", navodi se u komentaru.

U tekstu se upozorava da EU može sačuvati svoju vjerodostojnost samo ako, osim na geopolitiku, gleda i na načela, na gospodarske i političke temelje na kojima je stvorena.

„Inače postoji opasnost da drugi globalni igrači daju atraktivne ponude zemljama-kandidatkinjama koje su predugo u limbu. To se već vidi na Zapadnom Balkanu, recimo na primjeru Srbije", dodaje list.

„Kijev neće dobiti besplatnu ulaznicu za EU"

U komentaru lista Frankfurter Allgemeine Zeitung se navodi da „geopolitički signal" ima simboličnu vrijednost, ali se inzistira na ispunjenju standarda za prijem u EU.

„U pristupnom procesu moraju se stvarno ispuniti konkretni zahtjevi za funkcioniranje demokratskih institucija, uprave i pravosuđa. Inače bi proširenje imalo fatalne političke posljedice - za buduće članice i još više za EU."

Navodeći da je put još dug, frankfurtski list piše da je barem pravac vodstava u Ukrajini i Moldaviji ispravan. „Vlade obiju zemalja ozbiljno rade na reformama. Ali i one su ovim dobile bonus koji u nekom trenutku na putu ka EU-u treba opravdati."

U listu Berliner Morgenpost se navodi da Ukrajina neće pritiskom na čarobni taster postati članica EU-a, ali da je svakako zaslužila ovakav signal iz Bruxellesa.

„To je nova motivacija za tamošnji narod koji pati, koji se uz velike žrtve brani od uništenja. To je tračak nade u teškim vremenima. Ukrajina se ne bori samo protiv agresorske Rusije za svoj opstanak. Ona brani i europske vrijednosti i europsku slobodu na istočnom krilu EU-a", mišljenja je komentator.

Ipak, kako se dodaje, Kijev nije i neće dobiti besplatnu ulaznicu u EU. „Zemlja se mora pokazati. Morat će dokazati reformske korake u borbi protiv korupcije, pranja novca i sasjeći utjecaj oligarha", piše Morgenpost.

„Ukrajina treba postati dio drugačije Europske unije"

Badische Zeitung je skeptičan: „Planirani pregovori EU-a s Ukrajinom su dio psihološkog ratovanja. Ali tko razmatra samo geostrateške razloge, taj žrtvuje kulturološki temeljni konsenzus koji uopće drži EU na okupu."

Marksistički list junge Welt piše o „lopovskoj političkoj klasi" Ukrajine, o pranju novca, mutnim poslovima u agraru - što sve, doduše biranim riječima, kritizira i Europska komisija.

„Ovome bismo mogli prići sarkastično i reći - pa nije ovo prvi put. EU je primio notorno korumpiranu Grčku, kod Bugarske i Rumunjske se zažmirilo iz geopolitičkih razloga, pa zašto se ne bi prigrlila i korumpirana Ukrajina?", navodi list.

A švicarski Neue Zürcher Zeitung piše da Ukrajina treba postati dio Europske unije - ali „drugačije Europske unije".

„S ovako ustrojenim EU-om pristupanje Ukrajine je nerealno čak i na dugi rok. Ta država ne može preskočiti birokratske prepreke. Volja u zemlji da se politički bude dio Europe mogla bi nestati za par godina. Tko hoće znati kako to ide neka samo studira primjere Srbije ili Albanije", piše u komentaru.

„Ukrajini, Moldaviji i balkanskim državama treba drukčiji EU. Njima treba EU kojem se može pristupati korak po korak, i oblik članstva koji uzima u obzir njihovu sposobnost i volju da se integriraju", zaključuje švicarski list.