Ekonomija i život u tranziciji 20 godina nakon pada Berlinskog zida

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) objavila je izvještaj svog istraživanja nazvanog „Život u tranziciji" u kojemu su stanovnici nekadašnjih komunističkih zemalja upitani o tome kako se nose sa tranzicijom i globalnom gospodarskom krizom dva desetljeća nakon pada Berlinskog zida, javlja Hina.

Ispitivanje su krajem 2010. zajedno proveli EBRD i Svjetska banka, a ispitano je gotovo 39 tisuća domaćinstava u 34 zemlje, od Britanije do Balkana, od Albanije do Uzbekistana, od Francuske na zapadu do Mongolije na istoku.

Kako bi se odgovori mogli staviti u kontekst, ista su pitanja postavljena i ispitanicima u zapadnoeuropskim zemljama, Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Švedskoj.

U više od polovine ispitanih tranzicijskih zemalja većina ispitanika rekla je da je gospodarska kriza na njih utjecala "znatno" ili ""prilično", a od referentnih zapadnih zemalja takav je odgovor dobiven samo u Italiji.

Među kućanstvima tranzicijskih zemalja u kojima se kriza osjetila, njih 70 posto moralo je smanjiti kupnju hrane i potrošnju na zdravstvo, što je dvostruko više nego u zapadnoeuropskim zemljama.

No unatoč znatnom pogoršanju materijalnoga statusa, razina zadovoljstva životom pala je samo s 44 posto, koliko je bilo "zadovoljnih svojim životom sada" u 2006., na 43 posto u 2010.

U budućnost s radošću gleda 49 posto ispitanika tranzicijskih zemalja, a 2006. optimista je bilo 55 posto. Ali i taj je smanjeni broj bitno viši nego broj onih u zapadnoj Europi koji smatraju da će "djeca koja se sad rode imati bolji život nego moja generacija". Hrvatska se našla na samoj sredini, 18. je od 34 zemlje kad je u pitanju razina zadovoljstva životom.

Potpora demokraciji viša je od potpore tržišnom gospodarstvu, a unatoč krizi, razmjerno je malo zahtjeva za povratak na staro, kaže se u istraživanju. Više od petine ispitanika odgovorilo je da im nije važan politički sustav, a gotovo četvrtina je to rekla i za gospodarski sustav. U svim novim članicama EU-a osim u Bugarskoj pala je potpora tržišnoj ekonomiji i demokraciji.

S tvrdnjom "Demokracija je bolja od ijednog drugog političkog sustava", u Hrvatskoj se 2006. složilo oko 55 posto ispitanika, a 2010. nešto manje od pedeset posto, pa je među 34 zemlje Hrvatska 24. Prednjači Švedska, a posljednja je Srbija, u kojoj je potpora demokraciji pala s više od 50 na manje od 40 posto.

Hrvatska je u potpori tržišnoj ekonomiji 29., s 30 posto, a prije pet godina potpora je bila oko 35 posto.