Dvije trećine odraslih Hrvata ne vježba

Prema rezultatima sustava praćenja javnog mnijenja u zemljama članicama EU (Eurobarometer), Hrvatska je sa 65% odraslih koji se ne bave nekom tjelesnom aktivnošću iznad europskog prosjeka koji iznosi 59%, a posebno zabrinjava visok udio nedovoljno aktivne djece i adolescenata, ističu stručnjaci Kineziološkog fakulteta i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije, nedovoljna tjelesna aktivnost je četvrti vodeći rizični čimbenik smrtnosti u svijetu, nakon visokog arterijskog krvnog tlaka, konzumacije duhanskih proizvoda i visoke koncentracije glukoze u krvi, pa je prepoznata kao jedan od vodećih javnozdravstvenih problema današnjice.

"Tjelesna neaktivnost poprima pandemijske razmjere i postaje golemi javnozdravstveni problem. A rješenja nudi kineziologija. Vježbanje istovremeno sprječava i liječi bolesti i oštećenja. Energija, vrijeme i novac uloženi u tjelesno vježbanje najisplativija su investicija u vlastiti život", izjavio je Igor Jukić s Kineziološkog fakulteta.

Tjelesna aktivnost ima značajnu ulogu u prevenciji kroničnih bolesti poput koronarne bolesti srca, moždanog udara, karcinoma debelog crijeva, dojke i pluća, astme, dijabetesa tipa 2.

Uz to, ima dokazane značajne psihološke, društvene, ekološke i ekonomske dobrobiti, pa bi briga o uključivanju tjelesne aktivnosti u svakodnevni život trebala biti prioritet pojedinca i javnozdravstvene politike države.

Stručnjaci se zalažu za donošenje Nacionalne strategije za unapređenje tjelesne aktivnosti u populaciji kao i donošenje Nacionalnog programa kako bi se pridonijelo pozitivnom pomaku epidemioloških pokazatelja razine tjelesne aktivnosti u populaciji.