Dovršen veliki Osmojezični enciklopedijski rječnik

Leksikografski zavod "Miroslav Krleža" objavio je zadnji, osmi svezak Osmojezičnog enciklopedijskog rječnika, u kojemu je 90 tisuća općih i stručnih hrvatskih natuknica prevedeno na sedam svjetskih jezika. Time je dovršen jedan o najambicioznijih projekata Leksikografskog zavoda, ističe u razgovoru za Hinu glavni ravnatelj LZ-a Vlaho Bogišić.

Zadnji, osmi, svezak od T do Ž sadrži 14.240 leksičkih jedinica koje su na 1.631 stranici prevedene na ruski, engleski, njemački, talijanski, francuski, španjolski i latinski jezik.

U polaznom stupcu hrvatske natuknice sadrže razgovorni rječnik, ali i nazive pojedinih struka, od tradicionalnih obrta do informatike i kibernetike, te pojmovnik različitih humanističkih područja. Rječnik zahvaća jezik u širem povijesnom i društvenom kontekstu tako da se u njemu obrađuju pojmovi iz književnosti, znanosti, industrije. Zahvaća se i u jezičnu prošlost i izvanstandardnu upotrebu, o čemu svjedoče brojne arhaične, pokrajinske, dijalektalne i šatrovačke riječi i izričaji, uz strukovne internacionalizme i brojne natuknice iz svijeta športa, zabave i medijske kulture.

Suodnos polaznog hrvatskog stupca i stupaca drugih sedam jezika, od ruskog do latinskog, pokazuje obilje zajedničkih značajki kojima je hrvatski jezik povezan s cjelinom europskog izričaja, ali pokazuju i uočljive razlike koje tvore povijesno izraslu posebnost hrvatskog jezika.

Natuknice su popraćene uobičajenim jezikoslovnim oznakama i naznakama o polju značenja uz obilnu frazeologiju na svakom uključenom jeziku, što ovom rječničkom pomagalu daje enciklopedijski karakter te pruža mnoštvo podataka sinkronijskog i dijakronijskaog značaja.

Riječ je o jezičnom priručniku široke primjene i pouzdanom pomagalu za različite oblike učenja jezika i prevođenja, potrebnom u školstvu, znanosti i novinstvu.

Vlaho Bogišić napominje kako je glavni pečat Osmojezičnom rječniku dao glavni urednik Tomislav Ladan (1932.-2008.), kojemu je on posvetio cijeli svoj život i bez čijeg neusporedivog jezičnog genija ovakvo djelo ne bi bilo moguće. Upravo je Ladan, koji 2000. kao ravnatelj Leksikografskog zavoda počinje intenzivno raditi na ovom projektu, omogućio da se u 10-ak godina objavi čak šest svezaka.

Oko 90.000 pojmova temeljnog niza, mnogo je i za jednojezični rječnik, rekao je Bogišić, koji napominje da su svi ti pojmovi prevedeni na sedam jezika, uz provjeru fraza kod izvornih govornika. Riječ je o milijun izvedenih inačica u osam jezika, što ovaj rječnik čini neusporedivim u svjetskim razmjerima u današnje vrijeme, istaknuo je Bogišić.

Suradnica na izradi Rječnika Višnja Suknaić napominje da je od idejnog projekta 1971. do objave prvog sveska (A-E) 1987. proteklo 16 godina, da bi u iduće 23 godine projekt bio zaokružen i dovršen.

Napominje kako je na projektu radilo 78 jezičnih stručnjaka, od kojih otprilike trećina iz Leksikografskog zavoda, a preostale dvije trećine iz šire hrvatske jezikoslovne zajednice. Na njemu je predano radio tehnički, redakcijski i informatički tim Leksikografskog zavoda, a najviše vanjskih suradnika redovni su profesori, eksperti za strane jezike Filozofskog fakulteta.

Ovaj rječnik nije normativan, inzistiralo se na upotrebnom, govornom jeziku, a sve natuknice stranih jezika nastojalo se provjeravati kod izvornih govornika, kaže Bogišić, koji ističe kako se opravdanost cijelog projekta vidi i u velikom interesu javnosti jer su još prije dovršetka projekta imali više od tisuću pretplatnika.

Glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda na kraju ističe nadu da će Zavod u budućnosti dobiti potporu javnosti za ovako dostojne projekte koji opravdavaju smionost i smisao postojanja Leksikografskog zavoda. (hina/metro-portal)