« Dogodilo se na današnji dan
objavljeno prije 6 mjeseci i 27 dana

Dogodilo se na današnji dan - 29. travnja

Ivana Orleanska osvojila Orleans, Strossmayer pokrenuo osnivanje Akademije, Muhammad Ali odbio služenje vojnog roka

Dogodilo se na današnji dan 29. travnja
Dogodilo se na današnji dan 29. travnja (Arhiva)
Više o

Andre Agassi

,

Michelle Pfeiffer

,

Jerry Seinfeld

,

Uma Thurman

,

David Icke

,

dogodilo se na današnji dan

,

Vanja Radauš

,

Fred Zinnemann

,

Kate Mulgrew

,

na današnji dan

,

rođendani slavnih osoba

,

29. travnja

,

rođeni

,

29. 4.

Francuska heroina i rimokatolička svetica Ivana Orleanska 1429. godine, na čelu samo nekoliko stotina Francuza, zauzela je grad Orleans i natjerala engleske osvajače koji su sedam mjeseci opsjedali grad, u panični bijeg. Toj mladoj seljanki, rođenoj 1412., kojoj su 'glasovi s neba' naredili da spasi Francusku od engleskih osvajača, kralj Karlo VII. povjerio je vodstvo jednog odreda. Ona je oslobodila opsjednuti Orleans, pobijedila Engleze kod Pataya, a zatim povela kralja na krunidbu u Reims. Kod Compiegnea pala je, međutim, u ruke pristaša engleskoga kralja, koji su je izručili Englezima. Crkveni sud osudio ju je, po diktatu Engleza, na smrt kao krivovjerku i vješticu. Spaljena je živa na lomači 30. svibnja 1431. u Rouenu.

Hrvatski biskup Josip Juraj Strossmayer službeno je na sjednici Hrvatskoga sabora 1861. godine pokrenuo pitanje osnivanja Akademije. Biskupovom zaslugom i materijalnom potporom Hrvatsko sveučilište u Zagrebu otvoreno je 1874. Prije toga, 1866. utemeljio je Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti (danas HAZU), te dao izgraditi velebnu Akademijinu palaču čiji je rad trajno podupirao, ostavivši joj vlastitu galeriju slaika starih majstora. Strossmeyer je vjerovao da hrvatski narod može biti suveren i ravnopravan europskim narodima samo ako ima svoje najviše kulturne i znanstvene ustanove. Osim što je njegovom potporom i zaslugom Zagreb postao kulturna metropola hrvatskog naroda, moralno je i materijalno pomagao izgradnju i rad svih hrvatskih gimnazija za koje je ustanovio Strossmayerovu zakladu za pomoć siromašnim đacima.

Legendarni američki boksač Muhammad Ali 1967. godine je, navodeći religijske razloge, odbio pristupiti američkoj vojsci. Ali je 1964. proglašen nesposobnim za služenje vojnog roka, no status mu je promijenjen 1966. pa je bio podložan regrutaciji koja je tada bila aktualna zbog Vijetnamskog rata. Javno se protiveći regrutaciji boksački prvak pozvao se na prigovor savjesti izjavivši kako mu Kuran brani ratovati ukoliko poziv za to ne dođe od Alaha ili mesije, a dodao je i kako s Viet Congom nije u svađi jer ga nikada nisu nazvali 'crnčugom'. Zbog protivljenja je završio na sudu pred kojim ga je u samo 21 minutu vijećanja porota proglasila krivim nakon čega su mu oduzete boksačka licenca i naslov prvaka.

Tijekom zadnjih dana Vijetnamskog rata Američka vojska 1975. godine provela je akciju pod kodnog imena Frequent Wind. Radilo se o masovnoj evakuaciji civilnog stanovništva iz Saigona samo nekoliko dana prije nego su ga osvojile sjevernovijetnamske i Viet Congove snage. Zbog kompromitacije povjerljivih podataka vezanih uz akciju na 'izvlačenje' iz okruženog grada došao je velik broj Vijetnamaca koje su američke zračne snage jedva uspjele prevesti na brodove. Ukupno 1.373 državljana SAD-a i 5.595 Vijetnamaca u manje od 24 sata prebačeno je na brodove američke ratne mornarice, a gužva na njima bila je tolika da su helikopteri i druga oprema sa njih bacani u more kako bi se smjestio neočekivano velik broj izbjeglih. Tom evakuacijom američka vojna umiješanost u rat u Vijetnamu realno je završila.

Hrvatski kipar, slikar i pisac Vanja Radauš, autor brončanog Bacača diska koji krasi zagrebačko križanje Maksimirske ceste i Svetica, te brojnih drugih djela među kojima su zapažene i uglazbljene neke pjesme, rođen je u Vinkovcima 1906. godine.

Američki filmski redatelj austrijskog porijekla Fred Zinnemann, dobitnik četiriju Oscara i autor filmova kao što su From Here to Eternity, High Noon i A Man for All Seasons, rođen je 1907. godine u Beču.

Bivši engleski nogometni vratar i vrlo popularan sportski komentator, a danas još popularniji kultni pisac i 'teoretičar zavjera' David Icke, autor bestselera And The Truth Shall Set You Free, Children of the Matrix, Alice in Wonderland and the World Trade Center Disaster i The Biggest Secret, rođen je Leicesteru 1952. godine.

Američki stand-up komičar i glumac Jerry Seinfeld, autor i glumac u istoimenom višestruko nagrađivane serije koja je tijekom četvrte sezone postala najuspješniji američki sitcom, rođen je 1954. godine u New Yorku.

Američka glumica Kate Mulgrew, najpoznatija po ulozi Katheryn Janeway u seriji Star Trek: Voyager, te Mary Ryan u sapunici Ryan's Hope, rođena je u Dubuqueu u Iowi 1955. godine.

Američka glumica Michelle Pfeiffer, dobitnica nagrada Zlatni globus i BAFTA uz tri nominacije za Oscara, poznata po ulogama u filmovima The Fabulous Baker Boys, Scarface, The Witches of Eastwick, Dangerous Liaisons, Dangerous Minds, I Am Sam, te mnogim drugima, rođena je 1958. godine u Santa Ani u Kaliforniji.

Umirovljeni američki tenisač Andre Agassi, jedan od ukupno pet igrača u povijesti koji su tijekom karijere osvojili sva četiri Grand Slam turnira, muž teniske 'carice' Steffi Graf koji poznat i po humanitarnom radu, rođen je u Las Vegasu 1970. godine.

Američka glumica Uma Thurman, najpoznatija po ulogama u filmovima Quentina Tarantina Pulp Fiction i Kill Bill Volume 1 i 2, te Dangerous Liaisons, Gattaca, Batman & Robin, My Super Ex-Girlfriend i The Accidental Husband, rođena je 1970. godine u Bostonu.

29.04.2024. 00:02:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh