Dogodilo se na današnji dan - 29. svibnja

Turska vojska sa sultanom Mehmedom II. na čelu 1453. godine zauzela je Konstantinopol, prijestolnicu moćnog Bizantskog carstva, čiji je zadnji car Konstantin XI. Paleolog i sam junački poginuo u zadnjem obrambenom jurišu. 12. travnja 1453. otomanske trupe, kojih je bilo oko 150 tisuća, zatvorile su obruč oko grada u kojem se nalazilo 8 do 9 tisuća vojnika i oko 50 tisuća stanovnika koji su također pomagali u obrani. Nakon 53 dana bombardiranja, pokušaja kopanja tunela i brojnih neuspjelih juriša, Turci i njihovi saveznici uspjeli su se probiti u grad kroz jedan od manjih ulaza nakon čega je poginuo car Konstantin što je i simbolički označilo i kraj tisućljetnog Bizantskog carstva. Grad je na jedan dan, suprotno tradiciji koja je tolerirala tri, prepušten pljačci tijekom koje je na tisuće stanovnika silovano, porobljeno i ubijeno. Pad Carigrada, kako su ga zvali slavenski narodi, imao je dalekosežne posljedice, jer su se Turci konačno utvrdili na Balkanu i više ih ništa nije moglo spriječiti u njihovom pohodu na Europu, koji će se okončati tek pod Bečom 1683. Kao posljedica ovog događaja, Zapadnu Europu su preplavili učeni ljudi iz Bizanta koji su sa sobom donjeli znanja iz antike i s Istoka, što je kasnije u velikoj mjeri potaknulo pojavu humanizma i renesanse.

Austro-ugarskom nagodbom, poznatom i pod nazivom Ausgleich (kompromis), kojom je osigurana ravnopravnost MaÄ‘arske u državnopravnim odnosima s Austrijom, 1867. godine stvorena je Austro-Ugarska monarhija. Carska i kraljevska dvojna monarhija Austro-Ugarska bila je višenacionalna srednjeeuropska država u s vladarima iz kuće Habsburg, a u njoj su živjeli Nijemci, Talijani, Furlani, Ladini, Hrvati, MaÄ‘ari, Poljaci, Rumunji, Rusini, Slovaci, ÄŒesi, Srbi, Slovenci i drugi manji narodi. Nakon što je Pruska 1866. u bitci kod Sadowe porazila Njemački savez s Austrijom na čelu i time uzrokovala njegov raspad, kuća Habsburg smatrala je nužnim postizanje dogovora s MaÄ‘arskom, čije je težnje za neovisnošÄ‡u uz pomoć Rusije ugušila 1849. Nova dvojna monarhija bila je savez jednakopravnih država Austrije i MaÄ‘arske, sa zajedničkim vanjskim poslovima, vanjskom trgovinom i vojskom te habsburškim carem kao državnim poglavarom ustavne monarhije što se, kao državno ureÄ‘enje, često naziva realnom unijom. Prema osnivanju Austro-Ugarske negativno su se odnosili drugi narodi višenacionalne države. Posebno su Slaveni smatrali svoje interese zanemarenima, što je dovelo do stalnih napetosti u odnosima s carskom vlašÄ‡u. Tek je pred kraj prvog svjetskog rata, početkom listopada 1918. Karlo IV. (I.) "Manifestom naroda" dao jednaka prava svim narodnostima. Manje od mjesec dana kasnije potpisano je primirje, Austro-Ugarska je poražena, a ÄŒehoslovačka, Poljska, Banatska Republika i Država SHS proglasili su neovisnost čime je dvojna monarhija de facto prestala postojati.

Novozelandski planinar Sir Edmund Percival Hillary, koji je ranije bio pčelar i Nepalac Tenzing Norgay 1953. godine osvojili su 8.848 metara visoki Mount Everest (lokalno zvan Chomo-lungma), najviši vrh Himalaja i time postali prvi ljudi u povijesti koji su se popeli na 'krov svijeta'. Prvi pokušaji osvajanja vrha Mount Everesta datiraju u rane '20.-e godine prošlog stoljeća, no svi su bili neuspješni. Edmund Hillary je po prvi put otišao na Himalaju 1951.. Tijekom te ekspedicije s Ericom Shiptonom istraživao je južni pristup vrhu. 1952. vrh je pokušala osvojiti švicarska ekspedicija predvoÄ‘ena Raymondom Lamberom. U toj ekspediciji bio je sherpa Tenzing Norgay. Lamber i Norgay su se tada uspeli na 8.595 m nadmorske visine. 1953. Hillary se priključio Britanskoj ekspedicij koja je pod vodstvom Johna Hunta krenula iz Kathmandua prema Bhagaonu. Nakon 17 dana pješaćenja ekspedicija je došla do Thyangbochea u Solu Khumbu. 12. travnja 1953. uspostavljena je baza. Prvu prepreku predstavljao je ledenjak Khumbu. Bilo je potrebno nekoliko dana da se uspostavi put preko ledenjak. 21. svibnja Wilfred Noyce i Annullu su se uspeli na Južno sedlo (Južni prijevoj). 26. svibnja Tom Bourdillon i Charles Evans su krenuli prema vrhu opremljeni bocama s kisikom. Na južnoj padini su shvatili da se zbog nedostatka vremena neće uspjeti popeti na vrh te su se vratili u kamp. 28. svibnja Edmund Hillary i Tenzing Norgay su krenuli u osvajanje vrha. Na 8.503 m uspostavili su visinski kamp, a 29. svibnja 1953. krenuli su iz Kampa IX u 6:30 sati da bi se u 11:30 uspeli na vrh postavši tako prvi ljudi koji su se uspeli na 'krov svijeta'. Zanimljivo je da su se Hillary i Tenzing uspeli na vrh samo dan prije krunidbe kraljice Elizabethe II te je vijest objavljena prije same krunidbe. Hillary je proglašen vitezom, a Norgayi je dobio medalju kralja Georga najviše britansko civilno odlikovanje. Preko noći Hillary je postao 'zvijezda' iako je on uvijek isticao kako je njegov uspjeh, uspjeh cijele ekspedicije a ne njega kao pojedinca. Sam sebe Hillary je nakon uspjeha opisao kao 'entuzijastičnog planinara umjerenih sposobnosti koji je bio spreman naporno raditi te je imao potrebnu imaginaciju i odučnost.

Na stadionu Heysel u Bruxellesu 1985. godine, prije početka finala Kupa europskih prvaka u nogometu izmeÄ‘u talijanskog Juventusa i engleskog Liverpoola, došlo je do jedne od najvećih tragedija u povijesti nogometnih natjecanja. Na dan finala na stadionu se tiskalo oko 60 tisuća navijača, od toga 25 tisuća Talijana i jednako toliko Engleza. Veliki broj talijanskih navijača se domogao ulaznica za sektor koji je bio u dodiru s najekstremnijim Liverpoolovim navijačima. Belgijska policija je nakon prve tučnjave izmeÄ‘u sektora postavila zaštitnu žičanu ogradu, koju je čuvao manji odred policije. Navijači su se nakon toga počeli gaÄ‘ati komadima dotrajalih betonskih tribina, a sukob je eskalirao kada je veća grupa Liverpoolovih navijača preskočila i probila zaštitnu ogradu, ušavši u sektor s Talijanima. Bježeći pred njima, Juventusovi navijači su nagrnuli na vanjski zid stadiona, koji se pod njihovom težinom srušio pri čemu je poginulo 39 ljudi (32 Talijana, 4 Belgijanca, 2 Francuza i jedan Irac), a preko 600 je bilo ozlijeÄ‘eno. U kaosu koji je uslijedio, navijači Juventusa na drugom kraju stadiona su krenuli u odmazdu prema Liverpoolovim navijačima, sukobivši se s belgijskom policijom koja im se ispriječila na putu. Unatoč tragediji, utakmica je odigrana jer se smatralo da će njezino otkazivanje rezultirati još većim neredima. Kapetani obje momčadi, Gaetano Scirea i Phil Neal, apelirali su na navijače da zadrže mir, ali su neredi u manjoj mjeri nastavljeni i dva sata nakon prvog sučevog zvižduka, a stadion je bio pod velikom opsadom policije. UEFA je zbog izgreda kaznila Engleski nogometni savez i engleske klubove dotad neviÄ‘enim mjerama. Engleski klubovi su dobili trogodišnju zabranu natjecanja u UEFA-inim kupovima, a Liverpool čak pet godina. I država se, tj. tadašnja 'čelična' premijerka, odlučila obračunati s huliganstvom pa su zakonske kazne, od novčanih, preko zabrane posjeta utakmica do zatvorskih, postale sve češÄ‡e, a nakon više od deset godina te prakse postiglo se da je red na engleskim nogometnim stadionima danas došao do 'kazališne' razine.

Crkveni prelat, diplomat i pisac Antun Vrančić, osoba zaslužna za pronalazak i prvo tiskanje povijesnog Augustovog autobiografskog spisa Djela božanskog Augusta (Res gestae divi Augusti), koji je zbog toga poznat i pod nazivom Codex Verantianus, autor brojnih pjesama, putopisa i rasprava, ali najznačajniji zbog prepisaka s mnogim ondašnjim slavnim ljudima, kao što su Erazmo Roterdamski, Nikola Zrinski i drugima, roÄ‘en je u Šibeniku 1504. godine.

Hrvatski političar, književnik i povjesničar Ivan Kukuljević Sakcinski, jedan od voÄ‘a Ilirskog pokreta i prvi koji je u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843. progovorio na hrvatskom jeziku propagirajući borbu za nacionalno osloboÄ‘enje, zahtijevajući da se hrvatski uvede kao službeni jezik u škole i urede, autor Jurana i Sofije, prve hrvatske drame ilirskog razdoblja, roÄ‘en je 1816. godine u Varaždinu.

Američki političar John F. Kennedy, 35. po redu i vjerojatno najomiljeniji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, mladi demokrat koji je 1960., usred napetih hladnoratovskih odnosa u svijetu izabran na dužnost predsjednika, inicijator uvoÄ‘enja rasne jednakosti i umjerene vanjske politike koja je rezultirala sklapanjem Moskovskog sporazuma o zabrani nuklearnih pokusa, tragično ubijen u atentatu koji ni danas nije potpuno razriješen, roÄ‘en je u Brooklineu u Massachusettsu 1917. godine.

Američka glumica Annette Bening, dobitnica nagrada Zlatni globus, BAFTA i nagrade Ceha filmskih glumaca, a više puta nominirana za Oscara, supruga glumca Warrena Beattya, zapamćena po ulogama u The Great Outdoors, Postcards from the Edge, Guilty by Suspicion, The American President, Love Affair, American Beauty, Being Julia, Mrs. Harris, Running with Scissors, te drugim filmovima, roÄ‘ena je 1958. godine u Topeki u Kanzasu.

Engleska glumica i pjevačica Melanie Brown, poznatija kao Mel B ili Scary Spice, jedna petina megapopularne grupe Spice Girls koja je svojim prvijencem Wannabe osvojila svijet 1994. i nastavila 'žariti i paliti' do razilaženja 2001., nakon čega je ostvarila uspješnu solo karijeru, a 2007. opet zapjevala u ponovno okupljenoj grupi, roÄ‘ena je u Leedsu 1975. godine.