Dogodilo se na današnji dan - 26. svibnja

Kongres Sjedinjenih Američkih Država 1830. godine izglasao je 'Indian Removal Act', zakon koji je nalagao raseljavanje indijanskih naroda sa zemlje primamljive bijelim doseljenicima, a koji je potpisom u uporabu uveo predsjednik Andrew Jackson. Zakon o odstranjivanju indijanaca jedan je od najnepravednijih i najgorih ikada donesenih u SAD-u, a za posljedicu je imao legalno nasilno protjerivanje desetaka tisuća autohtonih stanovnika sjevernoameričkog kontinenta. Osam godina ranije izglasan je zakon koji je bio uvod u 'odstranjivanje', a prema kojem je Indijancima bilo dozvoljeno naseliti se, ali ne i dobiti vlasništvo nad određenim komadom zemlje što je olakšalo njihovo raseljavanje, posebno u južnjačkim državama. Većina plemena odlazak s ognjišta pamti u pričama koje najčešće nose naziv 'Put suza', a iako su Cherokee, Chickasaw, Choctaw i Creek pleme svoju domovinu napustili u miru, Seminole koji su se pomiješali s velikim brojem odbjeglih robova, punih sedam godina pružali su otpor no na kraju su pobijeđeni te ih je većina nasilno raseljena.

Iranski grad Masjid-e-Soleiman 1908. godine postao je prvi bliskoistočni grad u kojem su otkrivena velika ležišta nafte i izgrađene moderne naftne bušotine. Samo naselje tada je bilo ne više od sela, no odmah nakon pronalaska 'crnog zlata' područje s počelo ubrzano razvijati, a grad danas broji oko 125 tisuća stanovnika. Razvoj je započeo pregovorima između britanskih vlasti i plemenskih vođa Bakhtiarija koji su naseljavali regiju, a rezultirali su osnivanjem kompanije Anglo-Bakhtiari Oil. Kompanija koja je prva počela komercijalnu eksploataciju naftom najbogatije regije svijeta je naravno, ostala u većinskom vlasništvu Velike Britanije, dok je lokalno stanovništvo, izuzev plemenskih vođa, ostalo u istoj, ili čak lošijoj poziciji.

Glave dva svjetska bloka, SAD i SSSR 1972. godine potpisale su sporazum o ograničenju protubalističkih raketnih sustava (Anti-Ballistic Missile Treaty - ABMT). Uvidjevši da je utrka u naoružanju izmakla kontroli u razdoblju 'opuštanja' od ranijih hladnoratovskih napetosti, dvije sile krajem '60.-ih godina započele su razgovore o smanjenju broja nuklearnog oružja poznate kao Strategic Arms Limitation Talks ili SALT I. Trogodišnji diplomatski napori rezultirali su potpisivanjem ugovora u Moskvi, a njime su se predstavnici Richard Nixon i Leonid Brežnjev obvezali da će smanjiti broj obrambenih lansirnih rampi na dvije (jednu kraj glavnog grada i jednu kraj silosa sa balističkim projektilima). Najveći dio svijeta ocijenio je sporazum ključnim u očuvanju ravnoteže u naoružanju jer je između ostalog onemogućio prevlast jedne sile nad drugom, odnosno osigurao je tzv. MAD (mutually assured destruction), koncept koji je, ma koliko to ironično zvučalo, održavao svjetski mir i stabilnost na temelju straha od potpune anihilacije uslijed totalnog nuklearnog rata.

Europska zajednica 1985. godine prihvatila je današnju zastavu Europske unije. Iako se zastava najčešće povezuje s Europskom unijom, prvotno je bila zastava Vijeća Europe. Zastava je prihvaćena od strane Vijeća Europe 8. prosinca 1955., a izabrana je od mnogih prijedloga Arsèna Heitza kojeg je, kako je rekao inspirirala slika iz knjige Otkrivenja u Bibliji. Europska unija, koja je ustanovljena Ugovorom iz Maastrichta 1992., preuzela ju je kao svoju zastavu. Od tada zastavu koriste zajedno i Europska unija te Vijeće Europe. Dvanaest zlatnih zvijezdica na zastavi izabrano je kao broj koji nema političkih konotacija te kao simbol savršenstva i potpunosti koji je stoljećima poznat u europskom kulturnom krugu, a povezuje se s: 12 sati na analognom satu, 12 mjeseci u godini, 12 znakova zodijaka, 12 apostola, 12 sinova Jakovljevih, 12 plemena Izraela, 12 manjih biblijskih proroka, 12 dana Božića, 12 Seutonijevih kronika Cezara, 12 bogova Olimpa, 12 Odinovih sinova, 12 knjiga Paradise Losta i Eneida, te još nekih povijesnih i religijskih značenja.

Ruski pjesnik Aleksandar Sergejevič Puškin, štovatelj Radiščeva i Voltairea, pjesnik slobode i protivnik autokracije koji je zbog svojih stihova bio suđen i prognan od strane cara, autor romana Evgenij Onjegin, pjesama Ruslan i Ljudmila, Zatočenik Kavkaza, Cigani, Poltava, te brojnih drugih poetskih i proznih djela, rođen je u Moskvi 1799. godine.

Francuski pisac Edmond Goncourt, tvorac impresionističkog književnog stila koji je djela pisao zajedno s bratom Julesom, a za sebe su tvrdili da su osnivači naturalističke škole, autor romana Manette Salomon, rođen je 1822. godine u Nancyju.

Američki glumac, redatelj i producent John Wayne, jedna od najvećih legendi filmskog platna koji se s više od stotinu snimljenih filmova ubraja među najplodnije filmske stvaraoce koji je svojim specifičnim hodom i glasom utjelovio nebrojene junake, rođen je u Wintersetu u Iowi 1907. godine.

Američka glumica Margaret Colin, zapamćena po ulogama u serijama The Edge of Night, Chicago Hope i spin off-ovima Law & Ordera, te filmovima Something Wild, Three Men and a Baby, Terminal Velocity, Independence Day i The Devil's Own, rođena je 1957. godine u New Yorku.

Američki glumac, komičar i scenarist Bobcat Goldthwait, poznat po svom crnom humoru i ulogama u filmovima The Police Academy 3, 4 i 5 u kojima je utjelovio ludog Zeda, Beavis and Butt-head, Jackie Chan Adventures, Grind, te serijama ER, That '70s Show i brojnim drugima, rođen je u New Yorku 1962. godine.