Dobitnici 14. Gumbekovih dana

Ocjenjivački sud XIV. Gumbekovih dana u sastavu  Mira Muhoberac (predsjednica žirija), predsjednica Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa, Marta Crnobrnja, likovna umjetnica i scenografkinja i Branko Babac, predstavnik publike izražava veliko zadovoljstvo što su se unatoč teškim egzistencijalnim, pandemijskim okolnostima Gumbekovi dani u Histrionskom domu uspjeli održati u punom opsegu i što su publici omogućili radostan susret s iznimnim kazališnim ostvarenjima koja čuvaju dugu tradiciju hrvatske kabaretne kazališne scene i kabaretskoga izraza.

Izvedbe jedanaest uvrštenih i prikazanih predstava iz Zagreba, Pule, Osijeka, Šibenika, Varaždina i Splita svjedoče o snažnom životu, gotovo preporodu kabaretskog izraza danas u Hrvatskoj i o različitim estetskim i izvođačkim kodovima kabaretskoga izraza: od pučkoga kazališta, znanstvene fantastike, komedije dell' arte, performansa, predstava-koncerata do reminiscencija na antologijske kabaretne filmove i posveta nositeljima hrvatske kabaretne scene.     

Posebnim priznanjem za nadahnutu izvedbu i intrigantan spoj tradicije giullara i suvremenoga kabaretskog izraza ocjenjivački sud nagrađuje glumca Valtera Rošu za suptilnu, poetsku, glumački preciznu, energičnu, umjetničku izvedbu u monodramskoj predstavi Mistero Buffo Istarskoga narodnog kazališta, Pula u režiji Aleksandra Bačića. Svoju izvedbu Valter Roša temelji na izvrsnom poznavanju zbirke satiričnih monologa nobelovca Darija Foa i na njezinoj aktualizaciji u suvremenu i svevremenu svjetsku i hrvatsku sredinu. Fascinantno je Rošino poznavanje istarskih dijalekata i gluma na nekoliko idioma, idiolekata i dijalekata anglofone, mediteranske i srednjoeuropske provenijencije. Mladi glumac bira dio antologijskih libreta glumačke umjetnosti sa središtem na sudbini putujućih i srednjovjekovnih glumaca. Snažnu satiru u kabaretnoj impostaciji, utemeljenu na iskošenu čitanju biblijskih motiva, donosi pantomimski, mimski i verbalno vješto, uspostavljajući ugodnu komunikaciju s publikom.

Posebnim priznanjem ocjenjivački sud nagrađuje Teatar Exit i Kazalište Ulysses za prinos kabaretskom izrazu u predstavi Cabaret - Koncert za žlice i gitaru Nikole Nedića i Marija Joveva u režiji Rade Šerbedžije i Lenke Udovički. Mladi izvođači, ujedno i autori predstave Nikola Nedić i Mario Jovev, vođeni vrsnim kazališnim pedagozima i redateljima Radom Šerbedžijom i Lenkom Udovički u okrilju i okruženju poznato intrigantnih kazališta, Teatra Exit i Kazališta Ulysses, stvaraju urnebesnu, duhovitu, prštavu predstavu Cabaret - Koncert za žlice i gitaru koja lucidno stvara preplet silnica kabaretskoga i koncertnoga izraza te stand up komike u fokusima na žlicama beznađa i političkih uboda te nježnosti i melankolije žičanih instrumenata, ljudskoga glasa, glume i pjevanja. Rijetko viđena snažna satira u izvedbi dvojice mladih umjetnika mami na stalno novo gledanje i promišljanje kazališnoga i kabaretskoga izraza i duhovite komunikacije s publikom.

Posebnim priznanjem ocjenjivački sud nagrađuje Gradsko kazalište, Virovitica za sveukupan dojam u predstavi Mikeški korona kabare autora Draška Zidara u režiji Draška Zidara. Glumci Goran Koši, Draško Zidar i Mijo Pavelko snažnu i oštru satiru na globalnu i hrvatsku političku situaciju i na promjenu egzistencije izazvanu pandemijom koronavirusa prikazuju nevjerojatno glumački motivirano i energično, s razrađenim svakim detaljem u glumačkoj igri i suigri. Sjajna, detaljno, ironično, groteskno i dokumentaristički domišljena scenografija spaja Boschovo slikarstvo, likovni izraz grupe Zemlja i hrvatskih naivaca. Vizualni identitet predstave naglašava sarkastičnu prilagodbu pandemijskim uvjetima, od pića do jela, od pribora za jelo do predmeta u plastično prikazanu podrumu. Nadovezujući se na „herojske zgode" Mikeša i Prce, „virovitičkih starosjedilaca", na njihovu „filozofiju života", Mikeški korona kabare vrhunski je izraz inteligentnog i hrabrog pučkog kazališta kabaretnih silnica.

Nagradu za najbolju žensku ulogu dobiva Magdalena Živaljić Tadić - za uloge Victorie i Amy u predstavi Osijek cabaret Veronike Hardy u produkciji Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, Odsjeka za kazališnu umjetnost u režiji Jasmina Novljakovića. Magdalena Živaljić Tadić u objema, potpuno različitim ulogama, jednoj karakterološki i gestualno namjerice tromije impostiranoj, i drugoj, u brzom, furioznu ritmu govora i tijela, pokazuje začudnu glumačku energiju i nevjerojatan komičarski talent. Mlada glumica ulazi u svijet spoja kazališnog i filmskog kabareta kao da je u njemu rođena, privlačeći glumačkom vještinom, znanjem i šarmom jednako svoje partnere i partnerice na suigru koliko i publiku u svijet radosti, sreće i veselja.

Nagradu za najbolju mušku ulogu dobiva Zlatko Vitez - za ulogu u predstavi Evropa za nas ima štrik Miroslava Krleže i Zlatka Viteza u produkciji Glumačke družine Histrion. Rijetko u suvremenom kazalištu možemo vidjeti tako izvrsnu ulogu kakvu je u ovoj predstavi ostvario Zlatko Vitez. Od početka do kraja izvrsno domišljene predstave bazirane na Baladama Petrice Kerempuha i na drugim djelima Miroslava Krleže glumac i histrion Vitez pokazuje dubinu glumačkog umijeća, vještinu glumačkog zanata i, najviše od svega, karizmu glumca samoga na sceni, uz izvrsnu glazbenu pratnju Zvonka Presečkog. U jedinstvenu galgenkabaretu Zlatko Vitez spaja ulogu dramaturga, redatelja i glumca u jednoj osobi, dodirujući početke rađanja kazališta i arhetipe glumačke umjetnosti. Zlatko Vitez zadivljujuće potresno i snažno, nježno i strastveno govori, glumi, pjeva i svira na dva instrumenta najzahtjevnije moguće stihove i tekstove umjereno, skladno i inteligentno, pokazujući i nevjerojatno i nepogrješivo pamćenje i glumačku i govornu preciznost. Publika prati začudnu izvedbu Zlatka Viteza fascinirano i radosno. Ovom predstavom Zlatko Vitez doseže vrhunac glumačke umjetnosti i vrhunac bavljenja Krležom, Hrvatskom i Europom.

Nagradu za najbolju predstavu dobiva predstava Evropa za nas ima štrik Miroslava Krleže i Zlatka Viteza u produkciji Glumačke družine Histrion. Kao dramaturg Zlatko Vitez znalački i mudro spaja Krležine Balade Petrice Kerempuha i druge, uglavnom prozne Krležine tekstove u jedinstven galgenkabaret snažne političke satire, valovitom strukturom postižući vibrantan dramaturški niz. Kao redatelj Vitez precizno donosi cijeli luk odnosa Europe prema Hrvatskoj, znalački baždareći predstavu u ritmu, tempu i ugođaju velike, impozantne kazališne i egzistencijalne, histrionske balade. Kao scenograf uobličuje portrete Miroslava Krleže i ugođaj zagrebačkoga, vrhunskoga urbanoga kabareta velike tradicije. Kao glumac u virtuoznom glumačkom, pjevačkom spoju te sviranjem violine i tamburice precizno dijalogizira s glasovirom u izvrsnoj izvedbi Zvonka Presečkoga. Izgleda da su Sabrana djela Miroslava Krleže koja su pogodila Zlatka Viteza u njegovu stanu u Zagrebu za vrijeme potresa snažno odredila ovu kabaretnu predstavu koja spaja baladesknost pučkog izraza, vrhunski književni izraz, slojevito poznavanje hrvatskoga jezika i kulture i strukturu dijaloga s političkom scenom tijekom niza stoljeća u kojoj se mali hrvatski čovjek može suprotstaviti velikim silama. Fascinantna, začudna predstava arhetipske snage, za dugo pamćenje.

Za izniman doprinos razvoju kabareta nagrađujemo profesora glazbe Zvonka Presečkog. Ovaj istaknuti hrvatski skladatelj i pijanist s Glumačkom družinom Histrion surađuje od 2007. godine, kad se prvi put autorski potpisuje u predstavi Hrvatski kokošinjac Zlatka Viteza. Nadalje, sklada glazbu za predstavu Škandal na vuglu Vlaške i Koturaške, Petak /za/metak, aranžmane i matrice za predstave Kći Lotrščaka, Marijana cabaret i Evropa za nas ima štrik Zlatka Viteza. S Mladenom Crnobrnjom Gumbekom stvarao je i stvorio Zagreb cabaret 1930, Krstitke, Svoga tela gospodar. Scensku glazbu potpisuje u predstavama Spikom na spiku, Pljuska, Krletka, Čudo u Poskokovoj Dragi, Domovnica D. D., Pišem ti pismo, Izlaz iz situacije, Dundo na Majni, Spika 2, Vježbanje demokracije, Historijada, Prohujalo s vihorom. Autorski je osmislio i domislio i stotinjak vrhunski izvedenih kabaretskih songova, a nerijetko je djelovao i kao nepogrješivi korepetitor. Profesor Zvonko Presečki svojim je skladbama, scenskom glazbom i velikim pijanističkim angažmanom na sceni u nizu predstava i s nizom umjetnika, a ponajviše sa Zlatkom Vitezom, stvorio prepoznatljiv, točan, precizan glazbeni izraz kojim je snažno i dugotrajno oblikovao hrvatsku, posebno histrionsku i kabaretsku scenu. Snaga i suptilnost glazbe koja izlazi iz glasovira za kojim svira Zvonko Presečki, atmosferičnost i dinamičnost predstava koje oplemenjuje svojom glazbom profesor Presečki, iznimna suradnja s glumcima i izvođačima profesora Presečkoga ocrtavaju rijetko viđen duh profesionalnosti i suvremnosti urbanog kabaretskog izraza pouzdanoga i vrhunskoga umjetnika, profesora Zvonka Presečkog.