Dječji udžbenici zasićeni su stručnim i apstraktnim riječima

Pokazala je to usporedna analiza koju su provele Dunja Pavličević-Franić i Tamara Gazdić-Alerić. Istraživanjem koje je provedeno na uzorku 224 ispitanika, učenika prvih četiriju razreda osnovne škole, iz osam škola u središnjoj u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, potvrđeno je kako zasićenost stručnim i apstraktnim riječima otežava "prohodnost" i razumljivost udžbeničkog teksta i izravno utječe na usvajanje i razvoj ciljanog jezika.

Također analiza je potvrdila da opsežnost tekstova i neprimjerenost rječnika negativno utječe na spoznavanje cjeline teksta, a time i na uspješnost usvajanja nastavnog sadržaja. Anketirani učitelji iz udžbenika su izdvojili veliki broj djeci nepoznatih i nerazumljivih riječi koje su tijekom nastave trebali dodatno pojasniti.

"Otežavajuća okolnost nisu samo velik broj nerazumljivih riječi, nego neprimjeren ustroj rečenice u udžbeničkim tekstovima, kao i opsežnost tekstova", upozoravaju autorice u radu naslovljenom: "Utjecaj udžbeničkih tekstova na rani leksički razvoj u hrvatskom jeziku", koji donosi najnoviji broj časopisa "Jezik" (3). Istraživanje je, kako napominju, potvrdilo kako izdvojene nepoznate riječi iz udžbenika učenici ne upotrebljavaju u svome svakodnevnom govoru i pismu.

U promatranim udžbenicima Hrvatskog jezika, Matematike te Prirode prevladavaju ponajprije imenice (73.270), glagoli (46.804), pridjevi (24.386), zamjenice (18.047) te brojevi (5.159). Utvrđeno je, međutim, kako najveći broj samoznačnih riječi nalazi se u udžbenicima prirode i društva i da se njihov broj povećava od nižih prema višim razredima. Autorice ističu kako bi to bilo svrhovito, kad povećanje ne bi bilo četrnaesterostruko veće od najmanjeg ukupnog broja svih promatranih udžbenika. Upozoravajućim smatraju i činjenicu smanjenja broja samoznačnih riječi u udžbenicima hrvatskog jezika, za razliku od prevelika broja takvih riječi u početnicama.

Osim što bi autori udžbenika trebali imati na umu navedene činjenice u školama bi trebalo više poraditi, kako napominju, na razvoju i bogaćenju učenikova rječnika - provođenjem poticajnih vježbi. Po dosadašnjim istraživanjima rječnik sedmogodišnjeg djeteta sadrži oko 10.000 riječi i proporcionalno se povećava te u petom razredu iznosi oko 40.000 riječi. (hina/metro-portal)