« Hi-tech
objavljeno prije 11 godina i 5 mjeseci

D. Bogler: Novine ipak neće prestati postojati 2014. god.

Budućnost novina izvjesna je u smjeru multimedijalnog biznisa

Fotografija vijesti
Fotografija vijesti (Getty Images)
Više o

Dan Bogler

,

novine

,

budućnost novina

,

multimedijalni biznis

,

Financial Times

Kakve će novine biti u budućnosti? Kako će izgledati? Ortodoksni protivnici ‘papirnatog novinarstva’ tvrde da neće ni postojati, s druge strane neki predviđaju da će sličiti glossy magazinima, međutim mnogi se slažu kako će novine rasti kao multimedijalni biznis.

Na mnoga od navedenih pitanja vrlo zanimljive odgovore daje urednik Financial Timesa Dan Bogler u intervjuu koji smo vam ovdje pripremili, a koji je prvotno publiciran na Editorsweblogu.

Što mislite koliko ćete još dugo definirati svoju kompaniju kao novinsku ili print kompaniju?

- Vidimo sebe kao news organizaciju i postajemo sve veći agnostici kada su u pitanju kanali distribucije. Sve smo više zainteresirani za kreiranje relevantne informacije za naše čitatelje, a sve manje za to kako one stižu do njih. Kada je u pitanju Financial Times, sebe smatramo više kao financijski news business nego kao novinu. Naša misija je biti zlatni standard za globalne business vijesti u printu i onlineu - i u svakom drugom formatu.

Na ovogodišnjem Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, odbor futurista je tvrdio kako će tiskane novine prestati postojati do 2014. godine. U kojoj se mjeri slažete s tim?

- Ne sasvim. Za 10 godina - 2014. je možda prekratak period - mi još uvijek imamo print novine, zato jer ljudi vole čitati stvari u printu. Novine, kao i knjige, se čitaju na mjestima na kojima se ne koristi kompjuter; ali po mojem uvjerenju ono što će biti tiskano su analize, komentari i mišljenja. Aktualne vijesti će više ili manje biti online ili u drugim formatima. Na način kako je to FT već podijelio s FT.com za sve breaking news i neke momentalne reakcije i mišljenja. Promišljenije analize će biti u publikacijama tipa Economista. Možda neće biti više novina velikih formata. Mogu biti formata tabloida ili čak i magazina. Da pojednostavim, imat ćete sve vijesti online, i sljedećeg dana Martina Wolfa u printu na 12 strana, i sve editoriale, kolumniste, priče.

“Sve smo više zainteresirani za kreiranje relevantne informacije za naše čitatelje, a sve manje za to kako one stižu do njih.”
Dan Bogler,
Financial Times
U stogodišnjoj povijesti novinarstva, smatrate li da je pojava digitalnog novinarstva dio kontinuiteta, ili potpuni prekid s prethodnim oblicima novinarstva?

- Postoji jedna nova stvar i jedna stara stvar. Ono što je staro i dio je kontinuiteta je da tradicionalne kompanije idu online. Naši novinari su sada integrirani u potpunosti i pišu u printu i online. Siguran sam da će svi za dvije godine nositi sa sobom kamere. Radi se o nama istima koji radimo iste stvari na različitim kanalima distribucije. Ono što je novo je blogosfera, citizen journalism i ideja da svatko - ljudi koji su kvalificirani novinari ili eksperti za užu oblast ili zainteresirani građani - mogu imati blog, ili napraviti web site i distribuirati ga. Moglo bi se pomilsiti da je za Financial Times negativna ta rastuća konkurencija vijesti i mišljenja sa svih strana. Ustvari to nije točno; to jača poziciju vodećih novinskih brandova iz nekoliko razloga. Jedan od njih je povjerenje, ljudi vjeruje onome što čitaju u našoj novini. Drugo, mi selektiramo i objavljujemo, što postaje sve značajnije obzirom na količine informacija koje postoje. Što su ljudi više ‘over-informed’, to je više ljudi koji žele znati što se zapravo događa i okreću se nekolicini izvora koji im govore što je zapravo važno. A to je ono što profesionalno novinarstvo doista dobro radi.

Vjerujete li u sve aktivniju ulogu korisnika u procesu vijesti, i je li to prijetnja ili prednost za profesionalno novinarstvo?

- Vjerujem u sve veću ulogu korisnika: mnogo puta su oni bolje informirani od nas. Količina ekspertize kojom raspolažu naši čitatelji je potpuno nevjerojatna. Oni znaju o nekim stvarima daleko više od naših novinara. Zbog toga angažiramo CEO-e, akademike, odvjetnike, direktore financijskih tvrtki i druge da nam pišu i kažu što se zapravo događa. Oni to mogu uraditi online svojim komentarima ili učestvovati u Q&A, ili pisati o svojim pogledima na stvari na stranicama Financial Timesa ili na FT.com. Ova vrsta sadržaja je od velike pomoći. Je li to prijetnja? Naravno, do neke mjere. Ali u našim novinama i na našem siteu se to grupira, monitorira, provjerava kvaliteta i zbog toga je toliko važno. Ne želimo se pretvoriti u mjesto gdje ćemo samo ponavljati stotine pisama čitatelja i nemati svoje novinare. To vidimo kao mogućnost za bolju informiranost naših novinara i njegovanje odnosa s čitateljima. I zadivljujuće je što su oni voljni davati informacije besplatno.

Smatrate li da je ‘zlatno doba’ istraživačkog novinarstva davno prošlo ili tek počinje?

- Ne znam. To je teško pitanje. Mogu reći da je to doba već prošlo. Vani postoji tolika količina informacija da je kompanijama sve teže kriti informacije. Uzmite primjerice Northern Rock priču, koju su provalili novinari BBC-a. Sve je teže skrivati informacije. Ideja da novinari moraju raditi dugotrajna, produbljena, tajna istraživanja koja će biti objavljena nekoliko mjeseci kasnije - ne vjerujem da to više funkcionira. Novinari još uvijek imaju izvore i još uvijek otkrivaju važne priče, ali će se to događati u sve kraćim vremenskim rokovima.

Iskreno, novine i medijske organizacije su pod velikim pritiskom. Teško nam je poslati novinara ili grupu njih istraživati nešto 3 mjeseca. Nemamo resursa za to. Mislim da je ‘zlatno doba’ istraživačkog novinarstva prošlo. (EWB/METRO) 

20.06.2008. 03:38:53
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh