Crna Gora i Hrvatska naprednije od nekih članica EU

Prema najnovijem istraživanju Svjetskog gospodarskog foruma (World Economic Forum- WEF) "The Lisabon Review 2010." o ispunjenju ciljeva povećanja konkurentnosti Europske unije zacrtanih Lisabonskom agendom, Hrvatska i Crna Gora prestigle su stare članice EU Poljsku, Italiju, Rumunjsku i Bugarsku, prenosi Nacionalno vijeće za konkurentnost.

Hrvatska se pozicionirala na drugom mjestu, odmah iza Crne Gore, koja je prva u grupi zemlja kandidatkinja i potencijalnih članica EU, te su tako bolje pozicionirane od četiri najniže rangirane članice unije - Poljske, Italije, Rumunjske i Bugarske. Nadalje, Turska i Makedonija su na ljestvici prestigle Bugarsku.

Hrvatska još uvijek zaostaje u odnosu na usporedne zemlje u procesima poboljšanja poslovnog okruženja, smanjenja tereta regulative te pojednostavljenja procesa i procedura za pokretanje poduzeća.

Glavne snage Hrvatske za ovakav rezultat pozicioniranja proizlaze u dostizanja Lisabonskih ciljeva u razvoju informacijskog društva, mrežne industrije te napora uloženih ka ostvarivanju održivog rasta, gdje Hrvatska postiže bolje rezultate od prosjeka 12 zemlja novih članica EU.

Ovogodišnja, peta po redu dvogodišnja publikacija Svjetskog gospodarskog foruma WEF-a pokazuje da nordijske zemlje i dalje agilno provode reforme koje ih približavaju zacrtanim ciljevima Lisabonske agende.

Švedska je na čelu ljestvice 27 europskih zemalja, a slijede je Finska, Danska i Nizozemska.

Pad dugogodišnjih članica

Nordijske su zemlje zabilježile najveće ocjene u provođenju reformi s ciljem jačanja inovativnosti, prihvaćanju i korištenju novih tehnologija na razini poduzeća, razini potrošnje na aktivnosti istraživanja i razvoja, kao i suradnji sveučilišta i privatnog sektora u istraživačkim aktivnostima.

Neke od sadašnjih zemalja članica koje su se priključile Uniji 2004. godine, bolje su rangirane od dugogodišnjih članica, uključujući Sloveniju, Estoniju i Češku. Ovo sugerira da pojedine nove članice EU dinamično poduzimaju konkretne mjere koje vode zadovoljenju ciljeva Lisabonske agende.

Cilj Lisabonske agende je Europsku uniju učiniti dinamičnom i konkurentnom svjetskom regijom, koja može osigurati zapošljavanje i podignuti standard života svojim građanima. Izvješće Svjetskog gospodarskog foruma o Lisabonskog agendi ukazuje na dinamiku poduzetih reformi u ključnim područjima za konkurentsko napredovanje članica i kandidatkinja EU - razvoj informacijskog društva, liberalizacija tržišta, poticanje inovacija, istraživanje i razvoj, financijske usluge, razvoj poduzetništva, društvena uključenost i održivi razvoj, navode iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost.(hina/metro-portal)