Bonusi vs lažna bolovanja

Prema podacima Ministarstva zdravstva, gotovo trećina bolovanja u Hrvatskoj otvara se neopravdano. S obzirom na to, nije iznenađujuće da se među zaposlenicima koji redovito dolaze na posao povremeno čuje prijedlog da bi njihova lojalnost i prisutnost trebale biti nagrađene. No, bi li takav poticaj, svojevrsni 'bonus za prisutnost', doista utjecao na smanjenje broja neopravdanih bolovanja?

Upravo to pitanje postavila je Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka poznata po brendu MojPosao, u anketi u kojoj je sudjelovalo gotovo 3.000 ispitanika.

Manje lažnih bolovanja, ali postoje rizici

Polovica ispitanika (50%) smatra da bi uvođenje bonusa za redovitu prisutnost na poslu smanjilo broj neopravdanih bolovanja. Prema njihovom mišljenju, velik broj zaposlenika koristi bolovanje iako za to nema stvarne potrebe, a financijski poticaj mogao bi ih motivirati na češći dolazak na posao. Dodatno, ispitanici koji rade u tvrtkama koje su već implementirale ovu mjeru tvrde da je ona doista rezultirala smanjenjem broja bolovanja.

S druge strane, trećina ispitanika (35%) vjeruje da bi ova mjera mogla imati određeni učinak, ali istovremeno upozoravaju na potencijalne rizike. Smatraju da bi mogla dovesti do toga da čak i bolesni zaposlenici dolaze na posao, što dugoročno može biti kontraproduktivno. Naime, umjesto nekoliko dana oporavka, bolesni zaposlenik bi mogao raditi s manjim učinkom tjednima, čime bi se negativno odrazio na produktivnost cijelog tima.

Ključan faktor - iznos bonusa

Konačno, 15% ispitanika smatra da bi uvođenje bonusa bilo neučinkovito u smanjenju neopravdanih bolovanja. Njihovo stajalište je da je postojeće umanjenje plaće od 30% tijekom bolovanja već dovoljno snažan poticaj za povratak na posao čim osoba ozdravi. Također, ističu da oni koji ne žele raditi neće biti motivirani nikakvom stimulacijom.

Bez obzira na to kojoj skupini pripadaju, ispitanici su složni u jednom - ključni faktor koji bi mogao utjecati na uspješnost ove mjere bio bi upravo iznos bonusa.