Astrološka zagonetka prijestupne godine

Iako je znanstveno dokazano da nijedna kultura, uključujući i suvremenu, nije osmislila savršeno precizan kalendar, s relativnom sigurnošću možemo konstatirati da je danas 29. veljače, ‘izmišljeni’ datum kojim gregorijanski kalendar svake četiri godine pokušava uhvatiti korak s astrološkim izračunom vremena, odnosno s kruženjem Zemlje oko Sunca.
Kuriozitet vezan uz današnji dan jest da je veljača 2008. počela i završila s petkom, što se posljednji put dogodilo 1980., a taj će mjesec pet petaka sljedeći put imati tek 2036. godine.

Prijestupna godina kakvu danas poznajemo ustalila se 1582. kada je većina katoličkih država, poput Italije, Poljske, Portugala i Španjolske, prešla s julijanskog na gregorijansko izračunavanje vremena. Te godine, uslijed ‘kalendarske zamjene’, zapadni je svijet izgubio datume od 5. do 14. listopada. Nešto slično dogodilo se i Velikoj Britaniji, koja je gregorijanski kalendar prihvatila 1752., izgubivši datume između 3. i 13. rujna.

Četrdeset godina ranije, 1712., Šveđani i Finci uspjeli su napraviti još jedan ‘prijestupni presedan’. Naime, budući da su 1708. godinu zaboravili računati kao prijestupnu, kako bi se sinkronizirali s astrološkim kalendarom, 1712. su odlučili da će veljača te godine imati 30 dana.

Po usvojenom standardu iz 1582., prijestupna godina je svaka ona koja je djeljiva s četiri, osim na prijelazima u nova stoljeća, kada su prijestupne sve one godine koje su djeljive sa 400 (primjerice 1600. ili 2000.). Sve te kalendarske ‘komplikacije’ uvedene su zbog činjenice da astrološka godina traje točno 365,2422 dana, pa dan viška u veljači svake četiri godine vraća u matematičku ravnotežu Zemljinu rotaciju oko Sunca i kalendarsko poimanje protoka vremena.

Ipak, svijet je pun ‘prijestupnih izuzetaka’. Neki narodi na sjeveru Afrike, kao i pravoslavna crkva, još uvijek se pridržavaju julijanskog kalendara, koji trenutačno 13 dana kasni za gregorijanskim, jer je kroz povijest (još od Rimskog Carstva) dodano previše prijestupnih dana. Nadalje, Kinezi i Židovi ravnaju se prema vlastitim, lunarnim kalendarima, u kojima se, sukladno kompliciranim pravilima, sedam puta u razdoblju od devetnaest godina dodaje jedan mjesec.

S druge strane, islamsko računanje vremena ne poznaje nikakve prijestupne dane, mjesece ili godine, budući da su takve intervencije zabranjene Kuranom, i to riječima samog Alaha. Izuzetak su napravili Iranci koji su prihvatili zapadnjački ‘prijestupni sistem’, ali svake 33 godine jedna prijestupna  uslijedi nakon pet, a ne nakon četiri godine. Takav izračun dobili su promatranjem Sunčevog ekvinocija iz Teherana.

Što se narodnih vjerovanja tiče, u britanskoj je tradiciji uvriježeno da žena može zaprositi muškarca samo na prijestupnu godinu, dok Grci vjeruju da stupanje u brak one godine koja u veljači ima dan više, donosi nesreću.