« Život
objavljeno prije 5 godina i 2 mjeseca
SAVJETI

Alergije kod pasa i mačaka

Mnoge su se bolesti zahvaljujući savjesnim vlasnicima i njihovim veterinarima praktički iskorjenile, život kućnih ljubimaca se uvelike produžio i poboljšao

Alergija kod mačaka
Alergija kod mačaka (Arhiva)
Više o

alergije

,

psi

,

mačke

,

kućni ljubimci

Potražili smo savijet našeg dr.med.vet Branimira Rebselja o alergijama u pasa i mačaka.. evo što kaže :

Razvojem veterinarske medicine uvelike se povećala svijest i briga o kućnim ljubimcima, oni su postali punopravni članovi našeg društva.

Mnoge su se bolesti zahvaljujući savjesnim vlasnicima i njihovim veterinarima praktički iskorjenile, život kućnih ljubimaca se uvelike produžio i poboljšao i sve bi to bilo lijepo i jednostavno u nekom idealnom svijetu, međutim već smo navikli da u životu uvijek postoji neka „kvaka", pa tako ni naši ljubimci nisu pošteđeni tog čudnog smisla za humor kojim se priroda poigrava sa nama.

Problem je u tome što su kućni ljubimci počeli voditi identičan život kao i njihovi vlasnici pa su tako na žalost počeli i oboljevati od identičnih bolesti kao oni. Jedan od zasigurna vodećih zdravstvenih problema koji je u zadnjh 20-tak godina u stalnom porastu kod ljudi su alergije, koje polako postaju sve veći problem kod kućnih ljubimaca.

Na početku moramo razjasniti što je to ustvari alergija.

Alergija je prekomjerna reakcija organizma na specifičnu, inače neškodljivu tvar ili više njih, poznatih pod zajedničkim imenom alergeni, čak i onda kada su prisutni u maloj koncentraciji. Uzrokovana je imunološkom reakcijom koja inaće štiti organizam od raznih oboljenja tako što stvara antitijela koja se bore protiv bakterija, virusa. U slučaju kad je životinja alergična, munološki sustav reagira pretjerano te pokušava zaštititi organizam od inače neštetnih tvari koje se nalaze u prirodi. Kod životinja koje nisu alergične, obrambeni sustav registrira alergene kao bezazlene tvari, pa ništa i ne poduzima pri susretu s njima. Kod alergičnih životinja obrambeni sustav reagira burno kao da je posrijedi infekcija, te tako nastaju simptomi alergije.

Uzroci alergije još do danas nisu u potpunosti razjašnjeni no pretpostavlja se da su podjednako krivi kako genetika i povečanje količine samih alergena sa kojima životinje dolaze u kontakt, raznorazni paraziti koji neprimjetno obitavaju u crijevima naših ljubimaca tako i sam način života uz čovjeka.

Životinje polako usvajaju životne i hranidbene navike svojih vlasnika tako da sve više dolazi do izloženosti životinja raznoraznim kemikalijama preko ljudske hrane prepune konzervansa i raznoraznih aditiva kojih donedavno nije bilo u njihovim životima.

Sve veća zagađenost zraka koja sepogoršava iz godine u godinu dokazano pridonosi povečanju broja oboljelh ljudi, a time i do oboljenja njihovih ljubimaca.

Vrste alergijskih reakcija

Alergijske reakcije najjednostavnije možemo podjeliti u dvije vrste, a to su :

Rani tip kod kojeg životinjski organizam pri prvom kontaktu sa alergenom prepoznaje isti kao napad na sebe te proizvodi velike količine protutijela (IgE), koji se vežu na upalne stanice mastocite koji kad dođe do ponovnog kontakta sa istim alergenom pokreće niz biokemijskih reakcija koje uzrokuju raspadanje osjetljivih mastocita pri čemu se izlučuju velike količine tvari koje uzrokuju upalu kao što su histamin, citokine, interleukine, leukotriene i prostaglandine koji onda uzrokuju već poznate simptome, od lokalnih kao što su crvenilo, otok, svrbež,nemir, kihanje, šmrcanje, suzenje očiju pa do ozbiljnijih kao što su anafilaktički šok koji ponekad može završiti i pogubno po životinju. Rani tip reakcije javlja se unutar prvih nekoliko sati od kontakta životinje sa alergenom.

Kasni tip ili zakašnjeli ima potpuno drugačiji mehanizam djelovanja od ranog tipa preosjetljivost gdje sudjeluju protutijela koja uzrokuju skoro pa trenutačnu reakciju u kasnom tipu preosjetljivost sudjeluju limfociti, monociti i druge mononuklearne stanice koje sve zajedno tvore staničnu imunost i za pojavu tog tipa preosjetljivosti potrebno je 48 do 72 sata koliko je potrebno da upalne stanice dođu do mjesta gdje je alergen potaknuo imunološki odgovor. Kao alergeni koji mogu potaknuti ovaj tip alergije nama su zanimljive tvari koje se nalaze u slini komaraca, buha i drugih insekata te mnogi lijekovi sastojci kozmetičkih preparata i druge kemikalije. Ovaj tip preosjetljivosti je posebno značajan za vlasnike kućnih ljubimaca jer je dosta teško utvrditi kad je životinja točno došla u kontakt sa alergenom koji je uzrokovao alergijsku reakciju i koji je to uopče bio alergen.

Zajednički simptom svim alergijama i ujedno prvi razlog zbog kojeg vlasnici odlaze veterinaru je svrab. On se kod životinja manifestira lizanjem, grizenjem, češanjem o različite predmete, gubitkom dlake na tim mjestima, životinje postaju nemirne i razdražljive pa može doći i do promjene karaktera.

Alergije u pasa

Alergija na hranu vrlo je čest problem u kućnih ljubimaca, posebice u pasa.

Glavni alergeni u hrani su bjelančevine životinjskog porijekla i to posebice govedina, svinjetina, piletina, mlijeko, jaja, ali i kukuruz, pšenica. Jednu od glavnih uloga u cijeloj priči o alergiji na hranu igraju začini i različiti konzervansi u ljudskoj hrani koju njihovi ljubimci sve češće i sve više konzumiraju.

Veliki problem kod alergije na hranu je u tome što vlasnici prve simptome kao što su mekanija i češća stolica, ponekad i povračanje pripisuju tome da je pas možda nešto pojeo u šetnji i pokvario želudac, a prve simptome "tipčne" za alergiju, kao što su upaljena i zacrvenjena koža, svrab u području trbuha i prepona, učestalo grizenje i lizanje šapa, tresenje ušima, sanjkanje sa stražnjicom po podu (upala analnih žlijezda), te perutanje i opadanje dlake počnu primječivati tek 2 do 3 dana nakon što je životinja pojela određenu hranu koja joj je naštetila tako da je vlasniku ustvari teško utvrditi što je točno naštetilo njegovom ljubimcu. Od ovog oblika alergije oboljevaju podjednako sve pasmine pas bez obzira nas spol i dob, može početi već u dobi od 4 mj.

Alergija na buhe je također jedna od najčešće zastupljenih alergijskih reakcija kod kučnih ljubimaca.

Buhe doslovno parazitiraju kućne ljubimce po čitavom svijetu tako da je to jedna od najčešćih i najrasprostranjenijih alergija u pasa i mačaka, usprkos toj činjenici alergija na buhe je najčešće predviđena i nedijagnosticirana svugdje u svijetu, a najčešći razlog je neprihvačanje činjenice da svi ljubimci imaju buhe. Manifestira se prvenstveno promjenama na stražnjem dijelu tijela, javljaju se simetrične promjene na gornjem dijelu slabina, korijenu repa, međici, unutarnjoj strani bedara i trbuhu oko pupka. Te promjene su u obliku krastica, crvenila, dok kod dugotrajnijih procesa nalazimo gubitak dlake, pojačanu pigmentaciju, jako prhutanje i bakterijsku upalu kože na tim mjestima. Dobne granice nema, oboljevaju češće psi stariji od 6 mjeseci.

Atopični dermatitis je još jedan u nizu alergija a uzrokovan je prvenstveno alergenima koji se prenose zrakom tako da njegova pojava često, barem u početku bolesti vezana za godišnja doba, najčešće počinje ljeti ili se pojavljuje sezonski u proljeće i jesen a s vremenom može trajati i cijelu godnu. Manifestira se ozljedama uzrokovanim učestalim trljanjem, lizanjem, grizenjem koje dovode do crvenila, ispadanja dlake, pojačana pigmentacija, zadebljanje kože, sekundarnim bakterijskim infekcijama u području lica, šapa, donjih dijelova nogu, ušiju i trbuha. Oboljeti mogu sve pasmine mada je češća kod Labrador Retrievera, Zlatnog Retrievera, West Highland White Terriera, Shar Peia, Španijela, itd. Javlja se najčešće u dobi od 1,5 do 3 godine, ali taj raspon se kreće od 6 mjeseci do 6 godina.

Alergije u mačaka

Mačke kao i psi djele jednaku sudbinu pogledu suživota sa ljudima pa tako pate od istih problema među kojima su naravno i alergije.

Vrste alergija i mehanizmi njihova nastajanja kod mačaka su vrlo slični onima kod pasa tako da čemo navesti samo razlike po kojima se alergije u mačaka razlikuju od onih u pasa.

U mačaka kao i u pasa glavni tj. najčesšći izvor alergena dolazi iz hrane. Jedan od glavnih alergena su mlijeko i mliječni proteini koji se nalaze u hrani za koju nebismo ni u ludilu pomislili da sadrži mlijeko kao što je npr. konzervirana tuna. Tu su još razna biljna ulja, različite bjelančevine, prvenstveno govedina, svinjetina i piletina.

Alergija se može pojaviti u bilo kojoj dobi mada je češća u mlađih životinja, očituje se upalom kože, popračenom jakim svrabom u području lica i vrata gdje vrlo brzo nastaju područja bez dlake prekrivena krasticama koje se lako mogu infi cirati. Životinje se počinju intenzivni i nekontrolirano lizati i uređivati dlaku do te mjere da na nekom mjestima ostanu bez dlake, dolazi do samoozljeđivanja. Svrab se vremenom može proširiti po cijelom tijelu, ponekad se pojavi i upala uški i edem brade. Kod mačaka je zasigurno teže napraviti neku razliku između pojedinih alergija kao što smo to učinili kod pasa jer mačke vrlo burno reagiraju kod bilo kojeg oblika alergije.

Za mačke je dosta specifična pojava stvaranja upalnih procesa po koži u obliku ožarica koje izgledaju poput čireva i životinji kao i njezinom vlasniku predstavljaju veliki problem.

Alergije, posebice kožne alergije predstavljaju sve veći problem u pogledu očuvanja zdravlja kućnih ljubimaca i najvažniju ulogu u njihovom liječenji i sprečavanju imaju upravo njihovi vlasnici jer sve ove probleme koje nam donose alergije može se liječiti a pravovremenom intervencijom vlasnika i spriječiti

više info : http://veterinabranimir.hr/

ili https://www.facebook.com/pages/Veterina-Branimir/351080381663473?fref=ts

12.11.2013. 08:31:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh