7 svjetskih čuda u svemiru

Koje bi lokacije posjetili kad bi putovanja u svemir bila najnormalnija stvar na svijetu? Američki autor Ron Miller postavio si je upravo to pitanje i krenuo u potragu za 'svjetskim čudima' Sunčevog sustava.

Vulkani na satelitu Ija
Jupiterov satelit geološki je najaktivnije tijelo u Sunčevom sustavu s oko 400 aktivnih vulkana koji neprestano u svemir izbacuju pepeo. Kako na Iji atmosfera gotovo ne postoji, pepeo se ne formira u oblake nego se lava kanalima širi po cijeloj površini satelita. Ija je nešto veći od našeg Mjeseca i oko Jupitera kruži na udaljenosti od 421.600 kilometara. Njegova površina izložena je stalnim promjenama uslijed snažnog gravitacijskog polja Jupitera.

Ledene kule na Kalistu
Drugi po veličini satelit Jupitera ima površinu gusto prekrivenu kraterima, a posebno atraktivna su dva velika udarna bazena - Valhalla i Asgard (na slici). Iz potonjeg se uzdiže nekoliko ogromnih, bizarnih kula od leda i tamne prašine od kojih je svaka visoka između 80 i 100 metara. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 1.883.000 kilometara.

Fontane Enceladusu
Nasina svemirska letjelica Cassini snimila je 2006. godine 500 metara visoke fontane koje su nastale od zaleđene vode u unutrašnjosti satelita koji kruži oko Saturna. Na Enceladusu pored vode postoji i tanka atmosfera te različiti organski spojevi koji su dobra pretpostavka za razvoj života.

>>Na Saturnovom mjesecu Enceladusu ima života?

Metanska jezera na Titanu
Titan je zasad jedini poznati mjesec s gustom atmosferom, a njegovu površinu prekrivaju planina, jezera i rijeke. Međutim, jezera se ne sastoje od vode nego od hladnog, tekućeg metana. Znanstvenici vjeruju da bi se na njemu mogao razviti život, iako je trenutno prehladan za ljude.

>>Znanstvenici vjeruju da na Titanu postoji život

Olimpska gora
Najviša planina i vulkan Sunčeva sustava je Olimpska gora na Marsu. Čak je 15 puta veća od najvećeg vulkana na Zemlji i 24 kilometara viša od Mount Everesta. Znanstvenici još nisu sigurni je li vulkan još uvijek aktivan.

Gospodar prstenova
Radi se naravno o Saturnu. Iako prstenove posjeduju i drugi planeti (Jupiter, Uran, Neptun), Saturnovi su daleko najatraktivniji i najvidljiviji pa ih je svojedobno uočio i Galileo Galilej. Sastoje se od silikatnih stijena, željeznog oksida i leda, vrlo su tanki, a pretpostavlja se da postoje od samih početaka Sunčevog sustava.

Klifovi Mirande
Prirodi satelit Urana izgrađen je od stijena i vodenog leda. Ima izuzetno zanimljiv reljef, a pretpostavlja se da se nekoliko puta raspao i ponovno sastavio zbog vlastite gravitacije i tektonskih kretanja. Površina mu je puna pukotina, kanjona i litica. Posebno je atraktivan 20 kilometara visok klif, a astronaut koji bi s njega skočio do tla bi padao bi čak 12 minuta.

>> Svjetska čuda arhitekture