7 navika najzdravijih ljudi

Zdravlje je najvažnija stvar u životu, što obično shvatimo tek kad ga izgubimo, pa stoga nije loše znati što rade ljudi koji nikad nisu bolesni.

Primjerice, pranje ruku je prva i najvažnija stvar koju možete raditi kako biste izbjegli brojne prehlade i viroze s kojima se u godini susretnemo.

Češnjak - bogat antioksidansima koji jačaju imunitet i bore se sa upalom, kaže dr. Carmia Borek, doktorica znanosti i profesorica na odjelu za javno zdravstvo i obiteljsku medicinu u Bostonu. To znači da, osim što jača obranu protiv svakodnevnih bolesti, vjerojatno pomaže i u jačanju zdravlja srca. Ako vas brine zadah, dr. Borek kaže da je ekstrakt češnjaka sjajna alternativa bez mirisa, a čak ima i veću koncentraciju moćnih spojeva koji čine češnjak superhranom.

Đumbir - stoljećima je bio korijen koji pomaže kod brojnih želučanih tegoba, a vjeruje se da njegovi spojevi potiču i probavne sokove, poboljšavaju tonus crijeva i pomažu u premještanju hrane kroz gastrointestinalni trakt. Najbolje je đumbir usitniti i pojesti ga sirovog ili ga staviti u čaj, kaže dr. Sari Greaves iz bolnice Presbyterian Hospital u New Yorku. Koristan može biti i u drugim oblicima - sušen, u prahu, kuhan.

Hladni tuš - Oni koji se tuširaju hladnom vodom tvrde da im to pomaže kad imaju manjak energije, migrenu, slabu cirkulaciju, pa čak i za bol. Znanstvene koristi hladnog tuša nisu dokazane, ali autorica knjige 'Six Simple Steps to Maximize Your Energy' dr. Mary Ann Bauman kaže da ne može štetiti. Iako bi 10-minutni hladni tuš mogao biti podnošljiv po ljeti, zimi pokušajte sa jednominutnim tuširanjem s hladnom vodom. Ako imate kardiovaskularne probleme posavjetujte se s liječnikom, jer nagla promjena temperature može uzrokovati rast krvnog tlaka, piše Health.

Masaže - Većina studija pokazuje da masaže mogu smanjiti anksioznost, krvni tlak i usporiti rad srca pa će većini pomoći da se riješe stresa, što je jedna od ključnih stvari za izgradnju imuniteta. Dodir terapeuta treba biti dovoljno snažan, ali ne toliko jak da uzrokuje bol, a o tome koliko često treba ići na masaže nema konkretnog savjeta, no stručnjaci kažu kako se jednom mjesečno (ili više) isplati.

Pranje ruku - prema centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, pranje ruku je prva i najvažnija stvar koju možete raditi kako biste izbjegli brojne prehlade s kojima se u godini susretnemo (a da ne spominjemo bakterije, poput E. coli i salmonele, koje uzrokuju bolesti koje se prenose hranom). Perite ruke s običnim sapunom i toplom vodom najmanje 20 sekundi. Očistite sve dijelove ruku, a ne samo dlanove, i provjerite imate li prljavštine na noktima. Osušite ruke papirnatim ručnicima ili označite drugi ručnik za svakog člana kućanstva.

Pozitivan stav - u jednoj studiji, sudionici koji su pojačali aktivnost u dijelu mozga povezanim s pozitivnim stavom proizveli su veće količine protutijela na gripu. Još nije jasno zašto je tako, ali zna se da "mozak komunicira s imunološkim sustavom i obrnuto", kaže profesorica bihevioralne imunološke medicine dr. Anna L. Marsland sa Sveučilišta Pittsburgh. Ako ne mislite uvijek pozitivno, kažu stručnjaci, možete barem naučiti biti manje negativni. Kad se razbolite, pokušajte ne pretpostavljati najgore.

Vitamin C i cink - iako postoje kontroverze oko toga pomažu li vitamin C i cink u prevenciji prehlade, neka istraživanja pokazuju da je vitamin C koristan - posebno za ljude koji su pod velikim stresom - te da cink može spriječiti razmnožavanje virusa. Stručnjaci pak kažu da vam neće štetiti ako pokušate. Dr. Neil Schachte iz Medicinskog centra Mt. Sinai u New Yorku, predlaže da nakon prvog znaka prehlade uzmete 500 mg vitamina C, i tako cijelu zimu. Medicinski institut savjetuje da ne idete preko dvije tisuće miligrama dnevno, kako biste izbjegli želučane ili bubrežne probleme. Što se tiče cinka, dr. Schachter predlaže uzimanje cinkovih pastila nekoliko puta na dan kad počne prehlada.