30. svibnja - Svjetski dan multiple skleroze

Svjetski dan multiple skleroze obilježava se 30. svibnja, prema inicijativi MSIF (Multiple Sclerosis International Federation). Cilj Svjetskog dana multiple skleroze je podizanje svijesti o multiploj sklerozi kao globalnom problemu. Tim povodom donosimo vam više informacija o ovoj bolesti.

Multipla skleroza je sporo napredujuća kronična upalna i neurodegenerativna bolest koja se često naziva i bolešću s tisuću lica. Smatra se autoimunom bolešću te je češća kod žena nego kod muškaraca. Mijelin je masna tvar koja štiti živčana vlakna a multipla skleroza oštećuje mijenske ovojnice i time je otežan ili onemogućen prijenos živčanih impulsa između stanica.

Multiploj sklerozi se ne zna točan uzrok, a dijagnostika je često teška jer je spektar simptoma kada se bolest počne javljati vrlo širok. Otegotni faktori ne prestaju niti nakon dijagnoze bolesti jer je nemoguće predvidjeti tijek bolesti. Simptomi se u početnoj fazi bolesti brzo javljaju, ali i brzo prestaju, pa često bolesnici u ovom stadiju bolesti ne zatraže liječničku pomoć.

Umor, slabost, blaga ukočenost, problemi s vidom, povremena drhtavica i problemi s tjeskobom i depresijom samo su neki od prvih simptoma multiple skleroze. Također, može doći i do problema s koordinacijom, ali i povremenim gubitkom kontrole nad mjehurom i crijevima. Prema nekim procjenama u svijetu od multiple skleroze boluje više od 2 milijuna ljudi, a nažalost lijek za multiplu sklerozu ne postoji.

Prvi znakovi multiple skleroze uglavnom se javljaju između 20. i 45. godine dok su vrlo su rijetki zabilježeni slučajevi pojave bolesti prije 15. godine i nakon 55. godine života. Smrtnost kod oboljelih koji nemaju izrazito teške simptome nije velika, a životni vijek se kod osoba s multiplom sklerozom uglavnom smanjuje za 10-ak godina od prosjeka.

Premda uzrok multiple skleroze još uvijek je nepoznat, smatra se da se radi o autoimunom procesu gdje imunološki sustav počinje napadati sam sebe, u ovom slučaju mijelin koji je zadužen za zaštitu živčanih vlakana, dok se sam početak bolesti često se povezuje s virusnom infekcijom koja može pokrenuti patološki odgovor imunog sustava.

Jedna od zanimljivih činjenica vezanih za multiplu sklerozu svakako jest povezanost okolišnih faktora s nastankom bolesti. Naime, blizu ekvatora gotovo da uopće nema oboljelih, dok se najčešće pojavljuje u SAD-u i sjevernoj Europi, što dovodi do zaključka da klima utječe na pojavnost bolesti.

Izvor: Mamin kutak