16. rujna - Međunarodni dan zaštite ozonskog sloja

U priopćenju Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ističe se da se ove godine obilježava 22. godišnjica Montrealskog protokola o poduzimanju mjera za ukidanje potrošnje ozonu štetnih tvari, ujedno i jednog od najuspješnijih međunarodnih sporazuma.

Provedbom tog protokola u svijetu su znatno smanjeni emisija tih tvari, učinak globalnog zagrijavanja i klimatske promjene. Koncentracija tih tvari u stratosferi sporo se smanjuje te stručnjaci predviđaju potpunu uspostavu prirodne ravnoteže stvaranja i razgradnje ozonskog sloja tek sredinom stoljeća, ističe to ministarstvo.

Republika Hrvatska potpisnica je Montrealskog protokola i prihvatila je sve njegove izmjene i dopune. Za njegovu provedbu ovlašteno je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Ono provodi mnoge aktivnosti vezane uz zaštitu ozonskog sloja - od izrade i provedbe propisa do provedbe projekata prilagodbe hrvatskoga gospodarstva novim tehnologijama i tvarima koje ne štete ozonskom sloju.

U suradnji s Programom zaštite okoliša UN-a, Industrija i okoliš (UNEP IE), godine 1996. izrađen je Nacionalni program za postupno ukidanje tvari koje oštećuju ozonski sloj kojim je utvrđena njihova potrošnja te predložene mjere i projekti za njihovo postupno ukidanje. Tvari koje u raznim kombinacijama sadržavaju kemijske elemente klor, fluor, brom, ugljik i vodik poznatije su pod nazivom tvari koje oštećuju ozonski sloj (TOOS), a u njih spadaju freoni (klorofluorougljici, CFC) koji se nalaze i upotrebljavaju u aerosolima, gdje služe kao potisni plin deodoransa, parfema, lakova za kosu, medicinskih preparata, insekticida i sl. Rabe se i u industriji pokućstva, poliuretanskih pjena za termoizolaciju, proizvodnji plastičnih masa, sredstvima za čišćenje i odmašćivanje u elektroindustriji i u kućanstvima kao otapala te u rashladnim sustavima.

U Hrvatskoj je već ukinuta potrošnja klorofluorougljika (CFC) u proizvodnji pjenastih materijala, kozmetičkih aerosola i rashladnih uređaja te metil-bromida, koji se upotrebljavao u proizvodnji presadnica duhana. U posljednje četiri godine gotovo da nije bilo potrošnje metil-bromida, a nije zabilježena niti potrošnja halona, ističe Ministarstvo.

Montrealski protokol potpisalo je 195 zemalja, od kojih je 148 s niskom potrošnjom freona i halona, među kojima i Hrvatska, za koje je propisana desetogodišnja odgoda za ispunjavanje obveza s obzirom na zemlje s većom potrošnjom. Hrvatska je, dodaje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, "notifikacijom o sukcesiji od 8. listopada 1991. stranka Bečke konvencije o zaštiti ozonskog sloja i Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj".

Izvor: Hina