Život u bogatijoj državi ne jamči jednakost u obrazovanju

Danas objavljeno izvješće Report Card 15 UNICEF-ova istraživačkog centra Innocenti pokazalo je da život u bogatijoj državi ne jamči jednak pristup kvalitetnom obrazovanju, ali i da djeca u manje bogatim zemljama često imaju više uspjeha u školi, unatoč manjim nacionalnim resursima. Izvješćem „Nepravedan start: nejednakost u obrazovanju djece u bogatim zemljama" rangirana je 41 država članica EU i OECD-a prema razmjerima obrazovnih nejednakosti na predškolskoj, osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini. Izvješćem se ispituju poveznice između obrazovnog uspjeha djece i čimbenika poput zanimanja njihovih roditelja, dohotka kućanstva, mjesta stanovanja, migracijskog podrijetla djece, spola i značajki škola.

Po razini jednakosti u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatska je na 24. mjestu (od 41 zemlje):

• Među ispitanim zemljama, Hrvatska bilježi najveću nejednakost u pristupu predškolskom odgoju i obrazovanju prema kriteriju visine dohotka kućanstva pa tako 70 posto djece iz najbogatijih kućanstava ide u vrtić. Istodobno, predškolski odgoj i obrazovanje pohađa tek 22 posto djevojčica i dječaka iz najsiromašnijih kućanstava.

• Osim toga, dok u urbanim naseljima u Hrvatskoj vrtić pohađa čak 4 od 5 djece starije od tri godine, u ruralnim naseljima pohađa ga tek 1 od 3 djece;

• Strukturirane programe predškolskog odgoja i obrazovanja najmanje jedan sat tjedno pohađa 16 posto djece mlađe od tri godine i 51 posto djece između tri godine i početka osnovne škole;

• Najviše stope pohađanja predškolskog odgoja i obrazovanja od najranije dobi do osnovne škole imaju Litva, Island i Francuska, a najniže Turska, SAD i Rumunjska.

U srednjoškolskoj dobi, hrvatski se učenici nalaze na 7. mjestu po jednakosti u obrazovanju.

• 80 posto djece u Hrvatskoj do 15. godine života dosegne osnovnu razinu vještine čitanja. Prema OECD-ovoj definiciji to je „vještina čitanja koja će djeci omogućiti da djelotvorno i produktivno sudjeluju u životu".

• Hrvatski se srednjoškolci nalaze u gornjoj trećini zemalja po izjednačenosti najuspješnijih i najmanje uspješnih učenika u vještini čitanja. Za usporedbu, 15-godišnjaci u Latviji, Irskoj i Španjolskoj pokazuju najveću jednakost u vještini čitanja, a u Malti, Bugarskoj i Izraelu najveću nejednakost.

Izvješće nisu obuhvaćeni podaci o nejednakosti obrazovanja u osnovnoj školi jer Hrvatska nije sudjelovala u istraživanju PIRLS 2016.

Istraživanje donosi i nekoliko zanimljivih globalnih uvida:

• U 16 od 29 europskih zemalja, djeca iz najsiromašnije petine kućanstava pohađaju školu manje od djece iz najbogatije petine kućanstava. Taj se obrazac nastavlja i kroz ostatak djetetova školovanja.

• U 21 od 25 zemalja u kojima se bilježe znatne razine useljavanja, 15-godišnjaci iz prvog naraštaja useljenika češće bilježe slab školski uspjeh nego djeca koja nemaju iskustvo migracije.

• Djevojčice bilježe bolje rezultate u čitanju od dječaka u svim zemljama. Kako djeca postaju starija, taj se jaz obično produbljuje, no u nekim zemljama više nego u drugima - bugarske učenice čitaju znatno uspješnije od učenika. Rezultati irskih srednjoškolki i srednjoškolaca gotovo su izjednačeni.

• Djeca roditelja s prestižnijim poslovima mnogo će vjerojatnije pohađati visokoškolsko obrazovanje nego ostala djeca, čak i ako bilježe jednake rezultate u školi.

Izvješće ukazuje da je osiguravanje pravednog početka za svu djecu danas od presudne važnosti za postizanje jednakosti i održivosti, a problemi nisu neizbježni, nego do njih dovode pojedine mjere država.

„Naše izvješće pokazuje da države mogu djeci ponuditi najbolje na oba područja: mogu ostvariti standarde izvrsnosti u obrazovanju, a pritom zabilježiti i razmjerno nisku razinu nejednakosti", kazala je direktorica Innocentija dr. Priscilla Idele: „No sve bogate zemlje mogu i moraju učiniti više za djecu iz obitelji u nepovoljnom položaju. Naime, upravo je za njih najvjerojatnije da će u životu zaostati za drugom djecom."

Innocentijevo izvješće donosi i preporuke za smanjenje nejednakosti u obrazovanju djece:

• Zajamčiti visokokvalitetno obrazovanje i skrb za svu djecu u ranom djetinjstvu;

• Osigurati da sva djeca dosegnu dobru minimalnu razinu temeljnih vještina;

• Smanjiti socioekonomske nejednakosti;

• Premostiti jaz između spolova u obrazovnome uspjehu;

• Usredotočiti se na jednakost, a ne samo na prosjeke.

Cjelovito UNICEF-ova izvješće možete preuzeti ovdje: http://www.unicef-irc.org.