Zeleni plan Europske komisije je dobar, ali...

Plan Europske komisije za paket mjera vezanih uz održive politike za bioraznolikost, hranu i poljoprivredu tijekom sljedećih 10 godina, objavljen 20. svibnja, nije mogao stići u boljem trenutku s obzirom na trenutačnu situaciju s kojom se Europa suočava. Izbijanje pandemije bolesti COVID-19 jasno je ukazalo na naš neodgovoran odnos prema prirodi.

Obje strategije, Od polja do stola i Bioraznolikost do 2030., predlažu novi val neophodnih ciljeva koji su se odavno trebali ispuniti vezano uz zaštićena područja, obnovu prirode, organsku poljoprivredu i smanjenje uporabe pesticida u poljoprivredi.

Preuzimanje obveze Europske komisije da 2021. predstavi obvezujuće ciljeve obnove prirode jedno je od glavnih postignuća Strategije o bioraznolikosti jer je jasno da ciljevi obnove na dobrovoljnoj osnovi iz aktualne strategije nisu ispunjeni. Obnavljanjem ekosustava na kopnu i u moru neće se samo pridonijeti rješavanju krize u vezi s bioraznolikošću, već je to nužno za ublažavanje posljedica klimatske krize.

„Europska komisija, predlaganjem niza mjera, pokazala je spremnost u zaokretu odnosa prema prirodi. No, to se mora dodatno ojačati paketom mjera zelenog oporavka već idući tjedan. Tražimo da se 50 posto mjera namijeni za klimu i okoliš kako bi se izgradilo jača i otpornija gospodarstva, ali i društva u cjelini", rekla je Ester Asin, direktorica WWF-ova ureda za europske politike.

U strategiji 'Od polja do stola' WWF pozdravlja prijedlog novih propisa do 2021. kojim bi se spriječilo plasiranje neodrživih proizvoda, povezanih s nekontroliranim krčenjem šuma, na tržište Europske unije. Nažalost ta strategija ne obuhvaća prenamjenu drugih ekosustava u svrhu intenzivne poljoprivrede, koja je jedan od glavnih uzroka gubitka prirodnih ekosustava i bioraznolikosti. Stoga organizacije civilnog društva, među kojima je i WWF, kao i zastupnici Europskog parlamenta, traže puno veći angažman Europske komisije.

Strategije 'Od polja do stola' i Bioraznolikost do 2030. ukazuju na predanost rješavanju ključnih uzroka gubitka bioraznolikosti i postavljanju onog što bi trebalo postati „novo normalno".

Budući da rješavanje ekološke krize traži sveobuhvatni pristup koji uključuje sve sektore, u WWF-u izražavaju zabrinutost jer je Europska komisija, unatoč pozitivnim zaključcima dvogodišnje procjene, nije uspjela sačuvati Okvirnu direktivu o vodama od potencijalnih izmjena i usmjeriti države članice na dosljednu provedbu.

„Usvajanjem strategija Komisija je pokazala sposobnost vodstva, no sada je red na države članice da podupru strategije kroz aktivne mjere provedbe. Time bi Europski zeleni plan doista zaživio i omogućio kvalitetniji život građankama i građanima. Hrvatska bi zasigurno mogla učiniti puno više po tom pitanju i biti primjer kako drugim zemljama članicama tako i zemljama regije" zaključila je Andrea Solić, voditeljica programa divljih vrsta u WWF Adriji.