Zašto se crvenimo?

Ključni okidač crvenila više povezan s pojačanim osjećajem samosvijesti, osjećajem viđenosti ili izloženosti, a ne nekim kognitivnim proračunom što drugi ljudi misle o nama.

Charles Darwin je 1872. prikladno opisao crvenilo kao "najneobičniji i najljudskiji od svih izraza". Područja koja su najosjetljivija na crvenilo, poput obraza, vrata i ušiju (posebno) imaju drugačiju anatomsku strukturu koja omogućava ovu spontanu i nekontroliranu reakciju.

Ali, zašto netko pocrveni, to je godinama zbunjivalo ljude. Je li to sram ili neugoda zbog nespretne pogreške ili zbog komplimenta ili osjećaja da svi gledaju u nas?

Studija iz 2004. pokazala je da bi crvenilo moglo biti intenzivnije na jednoj strani lica u usporedbi s drugom.

Magnetska rezonanca (fMRI) skeniranja mozga dala je određene odgovore.Pokazala je da crvenilo aktivira područja mozga uključeno u emocionalno uzbuđenje i pažnju, dok su područja uključena u zamišljanje ili razmišljanje o vlastitom ili tuđem ponašanju, mislima ili namjerama - bila "vidljivo odsutna".

"Ova otkrića pridonose teorijskim raspravama o prirodi crvenila i podupiru ideju da socio-kognitivni procesi možda nisu nužni za pojavu crvenila", zaključili su istraživači.