Zašto plačemo, štucamo, spavamo i puštamo vjetrove?

Mnoge stvari i pojave vezane uz vlastito tijelo uzimamo zdravo za gotovo. Neke nas zabavljaju, neke nerviraju, a neke uopće ne primjećujemo dok ne eskaliraju. Ipak, ako uzmete u obzir da prosječna osoba provede 25 godina života spavajući, štuca prosječno 1243 puta za svog vijeka (kako li su samo došli do tog podatka, nemamo pojma) te redovito pročišćava suzne kanale plakanjem (neki od nas malo češće nego drugi), svakako je vrijedno i korisno znati ponešto o tim pojavama. Donosimo vam najzanimljivije od njih.

Plakanje

Među silnim životinjskim vrstama koje nastanjuju naš planet, ljudi su jedina koja pušta suze ih emocionalnih razloga, dok ih manji broj, poput slonova i macho frajera, to radi da očisti prašinu nakupljenu u očima. Ljudi ne plaču samo kako bi prenijeli osjećaje nekakve nevolje okolini, već znanstvenici vjeruju kako suze u sebi sadrže i određene nepoželjne hormone te druge proteine koje naše tijelo proizvede za vrijeme stresnih perioda, koji na ovaj način izlaze iz tijela. Na kraju krajeva, i sami ste vjerojatno barem jednom u životu imali onaj „dobar plač", koji vam je u tom trenutku znatno pomogao.

Štucanje

Štucanje su zapravo nesvjesni grčevi dijafragme - mišićne membrane u našem prsnom košu koja ima iznimno važnu ulogu kod disanja. Najčešći uzrok štucanju jest iritacija dijafragme, uglavnom zbog previše ili premalo hrane u želudcu. Ono što znanstvenike još uvijek zbunjuje jest njihova svrha, budući da štucanje ne služi nikakvoj fiziološkoj svrsi. Jedna teorija tvrdi kako je štucanje ostatak pradavnog refleksa gutanja. Bez obzira na to čemu su nekoć služili, jedno je sigurno - štucanje može biti vrlo naporno ukoliko se oduži, stoga je vrlo važno da što prije posegnete za jednim od brojnih domaćih lijekova i riješite se ove smetnje.

Spavanje

Prosječna osoba provede trećinu svog života spavajući. Osim nekoliko poznatih iznimki, većina ljudi ne može bez sna više od nekoliko dana. Ipak, spavanje je jedna od naših aktivnosti o kojoj s druge strane tek nešto malo znamo i razumijemo. Znanstvenici se slažu u tome da je primarna funkcija spavanja održavanje tijela - od proizvodnje kemikalija potrebnih za dobro funkcioniranje u budnom stanju, do samoorganiziranja neurona. Od svih faza sna najvažnija je tzv. REM (rapid eye movemement) faza, koju karakterizira visoka aktivnost neurona. Mnoge teorije ukazuju na važnost spavanja za pamćenje i učenje, odnosno da je upravo san najbolji način da nam neko sjećanje prijeđe iz kratkoročne u dugoročnu memoriju.

Smrt

Čisto tehnički gledano, smrt ne spada u kategoriju svakodnevnih aktivnosti, ali budući da fascinira ljude otkako je svijeta i vijeka, odlučili smo napisati nešto o njoj. Pod uvjetom da smrt nije nastupila nekim nasilnim putem ili kao posljedica bolesti, ono što zovemo „prirodna smrt" zapravo je posljedica umiranja stanica. Iako se stanice tijekom cijelog životnog vijeka neprestano obnavljaju, kad dođemo u neke pozne godine to im postaje sve teže i teže. Na krajevima naših kromosoma nalaze se telomere koje sadrže genetske informacije, a koje se skraćuju svakim novim dijeljenjem te stanice. Nakon određenog vremena, telomerama jednostavno ponestane dužine za dijeljenje, zbog čega stanice više nisu u mogućnosti da se dijele. Upravo su telomere predmet intenzivnog proučavanja znanstvenika zadnjih desetljeća, a mnogi smatraju kako bi se do kraja stoljeća ljudski vijek mogao i dvostruko produžiti.

Crvenjenje

Crvenilo u obrazima univerzalna je ljudska reakcija na nekakvu društvenu pažnju. Svi se mi crvenimo, samo je to kod nekih ljudi uočljivije nego kod drugih. Najčešće se crvenimo kad upoznamo nekog važno, dobijemo kompliment ili proživljavamo snažne emocije u nekoj društvenoj situaciji. Vene u licu se šire, što omogućuje bolju prokrvljenost lica i obraza. Ipak, znanstvenicima još uvijek nije potpuno jasno zašto se ovo događa i čemu točno biološki služi.

Puštanje vjetrova

Zasigurno i sami znate kako nam sve što pojedemo u većoj ili manjoj mjeri uzrokuje proizvodnju plinova u probavnom traktu. Prosječna osoba proizvede oko 2 litre plinova svaki dan, što je količinski dovoljno za 15 do 20 prdaca. Posebno intenzivni „mirisi" stvaraju se zbog bakterija u debelom crijevu, koje procesuiraju ostatke hrane i pritom otpuštaju vodikov sulfid, isti onaj „miris" kakav imaju trula jaja. Najintenzivniji će smrad proizvoditi ostaci hrane s puno šećera, što uglavnom uključuje većinu mliječnih proizvoda, voće i, naravno, grahorice.