Zašto neki ljudi ne znaju reći ne

Neki ljudi su naprosto rođeni takvi da ne znaju reći ne, a za sve su krivi geni koji ih čine sklonima da slušaju tuđe naredbe bez pogovora. istraživači su otkrili da donošenje odluke obično uključuje djelovanje dva dijela mozga - jedna je zadužen za primanje savjeta, a drugi za primjenu iskustva.

Mozak važe često suprotstavljene poglede i zatim  donosi odluku o tome što učiniti. Međutim, stručnjaci sa Sveučilišta Brown s Rhode Islanda saznali su da neki ljudi imaju gene koji ometaju rad jednog dijela mozga i time rade samo za onaj drugi.

Genetska varijacija DARPP-32 prisutna je kod osoba koje su sklone tome da slušaju druge bez pogovora, čak i kad im je iz vlastitog iskustva jasno da bi trebali reći ne, piše u časopisu Neuroznanost (Neuroscience). Prisutnost ovoga gena znači, dakle, da mozak dopušta da se na njega utječe čak i onda kad se iskustvo ne slaže s tim.

Michael Frank sa spomenutog sveučilišta angažirao je 70 ljudi koji su dali uzorak pljuvačke i zatim odradili test na računalu. Subjektima je na zaslonu prikazan niz simbola između kojih su trebali odabrati točni simbol, a to koji je točan morali su naučiti na temelju savjeta koje su dobivali s tim da sami savjeti nisu uvijek bili ispravni.

Ukratko, ljudi s DARPP-32 varijacijom bili su ti koji su „najdulje slijedili pogrešne savjete" i koji su kasnije prilikom testiranja uvijek birali krive simbole iako im je iskustvo govorilo da su u krivu.