Zašto neki ljudi brže stare

Mladolik izgled oduvijek je tražena roba, no ima i onih na drugoj strani vage koji izgledaju bitno starije od svoje biološke dobi. Zašto? Odgovor nije jednostavan, a znanstvenici tvrde da su ga pronašli.

Rezultati detaljnog istraživanja američkih znanstvenika o procesu biološkog starenja ljudi pokazali su radikalnu razliku između njihova biološkog i kronološkog tempa starenja, piše BBC.

Znanstvenici u čijem je istraživanju sudjelovalo 954 tridesetosmogodišnjaka iz istoga novozelandskog grada, tijekom istraživanja uzeli su u obzir 18 biomarkera da bi ustanovili brzinu kojom njihovi organizmi stare. Među ostalim, razinu kolesterola u krvi, zdravlje srčanog mišića, funkciju pluća, stanje kapilara u stražnjem dijelu oka, duljinu telomera, tjelesnu težinu, funkciju bubrega, zdravlje desni... Biomarkeri su kod dobrovoljaca mjereni u njihovoj 26, 32, i 38 godini života, što je znanstvenicima omogućilo da precizno odrede kojim tempom stare njihovi organizmi.

Po podacima objavljenim u stručnome časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences pokazalo se da je biološka dob sudionika istraživanja varirala između 28 i 61 godine.

"Namjera znanstvenika je isto istraživanje provesti i među starijom populacijom, no ukoliko želimo spriječiti bolesti koje se razvijaju s obzirom na životnu dob, moramo se fokusirati na proučavanje biološkog procesa starenja mlađih ljudi. Starenjem se povećava i opasnost od razvoja raznih bolesti, uključujući i maligne, i ovo radimo kako bismo pokušali spriječiti istodoban razvoj nekoliko bolesti u starijoj životnoj dobi, a idući nam je korak otkriti što utječe na tempo starenja", rekla je prof. Terrie Moffitt s američkog sveučilišta Duke.

Kod većine sudionika istraživanja ustanovljena je kompatibilnost kada je posrijedi bila njihova kronološka i biološka životna dob. Kod pojedinaca je tijelo, odnosno organizam stario triput brže u odnosu na njihovu kronološku životnu dob, a kod nekih - vrijeme kao da je stalo.

"Kad bismo znali više o procesu biološkog starenja mogli bismo se pravednije odnositi prema ljudima" iste kronološke dobi, kaže Moffitt te objašnjava kako je za neke osobe vrijeme za odlazak u mirovinu u određenoj životnoj dobi zapravo prerano jer su još uvijek u naponu snage. Iako je još uvijek rano izvlačiti konkretne zaključke, istraživanje će pomoći u metodama ispitivanja usporavanja procesa starenja.

"Ako uistinu želimo pronaći način da usporimo proces starenja kako bismo spriječili razvoj niza bolesti u starijoj životnoj dobi, istraživanja ćemo morati provoditi na mlađim ljudima. Rezultati istraživanja daju nam nadu da će medicina uspjeti usporiti starenje te ljudima omogućiti zdraviji i aktivniji život", zaključuje Moffitt.