Zašto nam je topli obrok bolji od hladnog?

Što zapravo stoji iza naše sklonosti prema toplim obrocima? Iako hladna jela mogu biti jednako ukusna, a često i praktičnija, postoji nešto posebno kod tople hrane što nas tješi i ispunjava.

Ukratko, zašto nas topla hrana više privlači i zašto smo spremni uložiti dodatan trud da zagrijemo hranu, čak i kada smo jako gladni.

Veza između okusa i mirisa

Nakon napornog dana svi žudimo za vrućom hranom, čak i kad lako možemo posegnuti za smoothiejem, granola pločicom ili grickalicama. U takvim trenucima maštamo o vrućoj hrani poput velike pizze, hrskavog pečenja ili omiljene tjestenine prekrivene rastopljenim sirom.

Znanstvenici su otkrili više razloga zašto na prazan želudac toliko žudimo za nečim toplim. Osnovno objašnjenje mogla bi biti veza između okusa i mirisa hrane. Znanstvenici s Odjela za biološke znanosti Sveučilišta u Alabami, u Sjedinjenim Američkim Državama, sugeriraju da nas miris više privlači toplim jelima u usporedbi s hladnim ili sirovim obrocima.

Topla hrana proizvodi više molekula u zraku u usporedbi s hladnom, a budući da miris igra veliku ulogu u osjetu okusa, topla hrana nam je privlačnija.

Upravo je to razlog zašto je miris roštilja toliko primamljiv i potiče glad. I upravo zato hladne juhe nisu tako primamljive kao one vruće. Isto tako, iako i hladna i topla juha mogu biti jednako hranjive, često se osjećamo punijima i zadovoljnijima nakon tople juhe.

Energija, probava i uspomene

Međutim, miris nije jedini razlog koji nas tjera da žudimo za toplim obrokom.

Kada konzumiramo hranu, ona oslobađa kalorije i hranjive tvari. U slučaju sirove hrane, ove hranjive tvari nisu jednako dostupne tijelu kao kod tople hrane. Zato naš mozak, željan kalorija, često gravitira prema konzumiranju toplog obroka koji bi potencijalno mogao pružiti više kalorija, posebno u trenucima kada osjećamo jaku glad.

Richard Wrangham, biološki antropolog na Sveučilištu Harvard, ističe da topla hrana vjerojatno pruža veću količinu iskoristive energije od hladne hrane. Primjerice, škrob u toplom kruhu mijenja svoju strukturu kada se ohladi, što može utjecati na njegovu probavljivost. Slično tome, masnoće u hrani koja je bogata lipidima lakše se probavljaju kada su blizu svoje točke topljenja.

Istraživači na Sveučilištu u Alabami ističu da žudimo za toplim obrokom jer ga je lakše probaviti te iz njega lakše iskoristiti kalorije. No, ističu da topla hrana ne mora nužno pružati više hranjivih tvari u usporedbi s hladnom.

Tako naša sklonost prema toplim jelima vjerojatno potječe iz ugodnih uspomena povezanih s mirisom i okusom toplih obroka, bilo da se radi o sočnom odresku s obiteljskog roštilja ili vrućoj pizzi naručenoj za vrijeme filmske večeri s prijateljima.