Zanimanja koja uništavaju zdravlje

Rezultati nedavnog istraživanja sveučilišta Southern California ugasili su sav sjaj i glamur koji se veže za Wall Street. Mladi brokeri i investicijski bankari možda zgrću milijune dolara, kako za klijente tako i za sebe, no njihov uspjeh ima visoku cijenu - rade od 80 do 120 sati tjedno i skloniji su alkoholizmu, artritisu, Chronovoj bolesti te raznim mentalnim poremećajima.

Investicijski bankari nisu jedini koji se svakodnevno suočavaju sa negativnim posljedicama konstantnog pritiska, čak 26 posto od svih ljudi koji se bave vrlo stresnim zanimanjima zatražilo je medicinsku pomoć.

Kako bi se sačuvali od posljedica stručnjaci preporučaju da se slobodno vrijeme provodi u ugodnom društvu, bilo s obitelji ili s prijateljima, te što više fizičke aktivnosti.

Iako svaki posao ima svoje prednosti i mane, neka zanimanja strašno upropaštavaju kako fizičko tako psihičko zdravlje.

Stajaći poslovi - artritis

Poslovi koji iziskuju konstantno stajanje povezani su sa artritisom stopala, a učitelji i profesori su najriskantnija skupina jer većinu radnog vremena provode na nogama. Kako bi se ublažile posljedice, znanstvenici preporučaju nošenje udobnih cipela s anatomskim ulošcima, a visoke pete treba izbjegavati pod svaku cijenu.

Vojnici - stres

Jedna od najvećih američkih Internet stranica za traženje poslova, Career Cast, rangirala je aktivno služenje vojske na prvo mjesto najstresnijih zanimanja. Vatrogasci su bili drugi, a komercijalni piloti treći. Lista je kreirana tako da su se gledali faktori poput fizičke zahtjevnosti, životnog rizika, konkurentnosti, rokova i rada s drugim ljudima.

Plesači/ce - razvod

Sveučilište Radford provelo je 2000. godine studiju koja je pokazala da je među osobama koje se profesionalno bave plesom najveća stopa raskida brakova, čak 43 posto plesača i plesačica je rastavljeno. Slijedeći na listi su konobari i šankeri s 38 posto, krovopokrivači s 27 posto, te moreplovci s 26 posto.

Građevinski radovi - problemi s plućima

Udisanje prašine za vrijeme građevinskih radova i zahvata može uzrokovati brojne komplikacije s dišnim sustavom, od raka pluća do azbestoze i mezotelioma. Znanstvenici sa sveučilišta Oregon State utvrdili su da su respiratorne bolesti vodeći uzročnici svih oboljenja vezanih uz rad. Najčešći simptomi su pritisak u prsima, kašalj, pomanjkanje daha i abnormalno disanje.

Njegovatelji - depresija

Ljudi koji za život zarađuju brinući se o drugima, primjerice njega u kući, najpodložniji su depresiji. Čak 11 posto osoba zaposlenih u ovoj grani medicine imalo je kronični napad depresije, a znanstvenici kažu kako je osjećaj nemoći, odnosno svijest da se ne može pomoći bolesnoj osobi, glavni krivac.

Smjenski rad - problemi sa spavanjem

Brojne studije pokazale su da smjenski rad može uzrokovati razne zdravstvene poteškoće, no sve su prepoznale istu boljku - problem sa spavanjem. Poremećeni ritam spavanja i budnosti može izazvati manjak energije, učestale glavobolje, otežanu koncentraciju i promjene raspoloženja, a takvo loše stanje tijela i uma povećava šansu od pogrešaka i nesreća.

Prekovremeni rad - depresija

U usporedbi sa normalnim 7 do 8 satnim radnim danom, crnčenje preko 11 sati dnevno dvostruko povećava šansu od snažnog napadaja depresije. Do ovog alarmantnog podatka došli su finski i britanski znanstvenici koji su šest godina promatrali mentalno zdravlje preko šest tisuća radnika.