Zaljubljenost nam se događa - tri puta u životu
Zaljubljenost je divan osjećaj za koji neki tvrde da ga osjećaju vrlo često, no znanstvenici su zaključili da se stvarno zaljubljujemo samo tri puta
Zaljubljenost je onaj krasan osjećaj za koji neki ljudi govore da su ga iskusili samo jednom, dok drugi tvrde da su se u životu zaljubili desetak ili više puta - no, ako pitate psihologe, oni će vam reći da se to događa samo tri puta u životu, i to na ove načina:
Ljubav kao iz bajke - prva ljubav često se dogodi jako rano u životu i čini nam se kao osjećaj o kojemu smo čitali u bajkama, pa je idealiziramo i vjerujemo da se radi o ljubavi za cijeli život. U ovoj fazi života, međutim, radimo stvari koje od nas zahtijevaju prijatelji ili obitelj, odbijamo obratiti pozornost na male probleme i spremni smo žrtvovati vlastite principe za spas veze, jer vjerujemo da je sve onako kako treba biti Zapravo nam je važnije kako veza izgleda prema okolini, nego ono što doista osjećamo. Takva nas ljubav uči da je gledati partnera jednako važno kao i gledati oko sebe.
Komplicirana ljubav - druga ljubav u životu ujedno je i najkompliciranija. Uvjereni da smo naučili lekcije iz prethodnih iskustava, pobrinuli smo se izabrati potpuno drugačiji tip partnera, piše Brightside. Ili barem tako mislimo. Vjerojatno će nas manipulirati, lagati nam ili nas čak i povrijediti, ali i dalje pribjegavamo svakoj mogućnosti da zakrpamo svoju vezu, iako nas svaki novi pokušaj dovodi do nove propasti. Zapravo se radi o pravoj drami, koja samo ponekad ima pokoji tračak sreće. Ponovno se naši istinski osjećaji ostavljaju po strani, a umjesto njih upečatljiviji su bezbrojni pokušaji da se spasi već propala veza. Ovo iskustvo uči nas da je, osim voljeti, važno i biti voljen.
Zrela ljubav - ova se ljubav u našem životu događa kad smo odustali od čekanja da se nešto dogodi. Dolazi nepozvana i ne kosi se s našom idejom o tome kakva prava ljubav zapravo treba biti. Nije savršena, ali je iskrena veza, koju karakteriziraju osjećaji koji se ne mogu riječima opisati. U ovoj fazi života više nemamo nikakva očekivanja. Ne gubimo vrijeme izmišljajući osobine za koje smatramo da ih naša ultimativna ljubav života treba imati, pa smo samim time spremni prihvatiti svoga partnera onakvim kakav on doista jest. I, što je još važnije, i partner prihvaća nas sa svim našim manama i nesavršenostima. Takva nas ljubav uči da veza ne mora biti savršena da bi bila - savršena.
Do koje ste vi stigli?
Novi komentar