Zadnji dan javne rasprave za zabranu pridnenih koca

Prijatelji životinja pokrenuli su novu kampanju i web-stranicu www.zabranimo-koce.net s ciljem informiranja o razornom djelovanju pridnenih koća na Jadransko more i s ciljem njihove potpune zabrane.

Podršku su dobili od raznih institucija i udruga za zaštitu okoliša, mora i životinja te stručnjaka koji se protive razornom djelovanju pridnenih koća na morski ekosustav i klimu. Tako su svoj glas za zabranu pridnenih koća u Hrvatskoj dali Sea Shepherd Hrvatska, Extinction Rebellion Hrvatska, Greenpeace Hrvatska, Udruga Pobjede, Sharklab ADRIA Centar za marinsku i slatkovodnu biologiju, Društvo za ekološka istraživanja Paks, Fridays For Future Croatia, Eko Pan, Udruga za zaštitu prirode i okoliša te promicanje održivog razvoja Argonauta, Udruga Eko - Zadar, Udruga Eko Zagreb, Udruga Zeleni klik!. Podršku su dali i dr. sc. Maja Novosel, stručna savjetnica na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu u Laboratoriju za biologiju mora te izv. prof. dr. sc Petar Kružić na Biološkom odsjeku Prirodoslovnog-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Savjetovanje za „Prijedlog pravilnika o izdavanju Odobrenja za obavljanje gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom - koćom" otvoreno je još danas, 2. lipnja, do ponoći.  „Molimo sve da komentiranjem na javnoj raspravi podrže hitnu i potpunu zabranu koćarenja u Jadranskome moru. Prijedlog da se odobrenja za koćarenje produlje do 1. ožujka 2024. godine smatramo iznimno štetnim i pogrešnim za već narušen i istrijebljen morski ekosustav", ističu Prijatelji životinja.

Od 50 do 80 % europskog kontinentalnog pojasa redovito je ugroženo koćarenjem, uz veliko uzurpiranje mora poput Jadranskog mora, Sjevernog mora ili zapadnog dijela Baltičkog mora, obično uz obalna područja. Jadransko more jedno je od najviše pogođenih; čak 80 % dna uništeno je koćarenjem!

Mnogi znanstvenici i morski biolozi nakon dugogodišnjih temeljitih istraživanja i uznemirujućih podataka izvještavaju o devastirajućem utjecaju pridnenih koća na morski ekosustav. Koćarenje osiromašuje riblja podvodna naselja, odstranjuje morsku travu, devastira koraljne grebene i staništa morskih životinja, ispušta istu količinu ugljičnog dioksida kao cijela zrakoplovna industrija, uzrokuje kiselost mora, utječe na globalno zatopljenje, zagađuje planet, mijenja klimu i svakodnevno ubija stotine tisuća morskih životinja od kojih su mnoge ugrožene i pred izumiranjem.

Prema istraživanju Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Europske komisije, u Sredozemlju je u zadnjih 50 godina izgubljeno 41 % morskih sisavaca i 34 % ukupne količine ribe. Od toga su najveći gubitci zabilježeni u Jadranskome moru s gubitkom od 50 %.

Prijatelji životinja ukazuju da zakonska regulativa vezana za korištenje pridnenih koća ne daje rezultate jer mnogi ribari love u područjima i u vremenu kada one nisu uopće dopuštene, kao i u zaštićenim morskim područjima. Analiza Oceana-e pokazala je kako je u 2020. godini provedeno više od 2,5 milijuna sati ribolova koćarenjem u područjima namijenjenim zaštite najvrjednijih i najugroženijih morskih vrsta i staništa u Europi. Jedino rješenje je potpuna zabrana pridnenih koća, i to bez čekanja i odgode. Stoga pozivaju sve da se priključe javnom savjetovanju te daju svoj glas za hitnu i potpunu zabranu koća u Hrvatskoj.

Više od 200 istraživača zatražilo je od Europske unije da se koćarenje trajno zabrani jer je više od 90 posto resursa Jadrana iscrpljeno, a vidljive su velike štete na cijelom ekosustavu. „Procjenjuje se da do 2050. godine više neće biti riba u morima i oceanima nastavimo li ih izlovljavati ovom brzinom i destruktivnim metodama poput pridnenog koćarenja", apeliraju Prijatelji životinja.

Više informacija o destruktivnom djelovanju koća i zašto ih je nužno hitno zabraniti te upute kako sudjelovati u javnoj raspravi nalazi se na www.zabranimo-koce.net.