Za pomorce je virus gori od svake nevere

Nakon skoro pune godine dana, trideset dvogodišnji Ivan Miljak s nestrpljenjem je dočekao ponovni povratak na posao. Već deset godina radi kao električar na kruzeru, a njega je kao i mnoge situacija sa Covidom zatekla na kopnu. „Nitko se nije ovome nadao, lijepo je biti kod kuće. No s druge strane, kad si doma nema plaće, a tu je obitelj i dvoje male djece," kazuje nam Ivan.

No ipak sretan je da se stvari koliko toliko kreću. „U mojoj firmi smanjen je broj električara na pola, tako da sam zadovoljan da sam uopće u rotaciji koja je sada rjeđa nego prije", objašnjava Ivan. Mnoge kolege su ostale bez posla jer kruzeri diljem svijeta čekaju bolja vremena i povratak gostiju.

Neizvjesna budućnost za mnoge

Kada i u kojoj mjeri će se oporaviti industrija kružnih putovanja, nitko ne zna. No ono što je sigurno je da uz smanjeni broj oficirskog osoblja, gotovo čitav hotelski odjel također na čekanju.

Iz zagrebačke agencije „Uspinjača" koja je najveća u jugoistočnom dijelu Europe zadužena za ukrcaj upravo tog takozvanog bijelog osoblja, doznali smo kako je situacija vrlo teška. Kompanije pomiču datume polaska na koje su računali, a osoblje koje je već mjesecima na čekanju u stalnoj je nedoumici, da li ostati doma i nadati se poslu u nekom hotelu na kopnu ili će se uskoro krenuti s plovidbom.

Nešto bolja situacija je s teretnim prometom. U njihovom slučaju kolege pomorci barem nisu strahovali za svoje radno mjesto, no tu su drugi bitni faktori koji otežavaju normalan rad, kazuje nam Branimir Čović kapetan broda za prijevoz ukapljenog plina.

„Posla ima više nego ikada, no problem je s dostavom hrane, rezervnih dijelova, vizama, smjenama. Najgore je bilo na samom početku pandemije kada je sve stalo", objašnjava Branimir. Zatvaranje granica i luka otežao je ukrcaj i iskrcaj pomoraca, pa su morali ostati i po nekoliko mjeseci duže na brodu.

Zvuči jednostavno, ali u koroni...

Stanje se stabiliziralo zahvaljujući reakciji Međunarodne pomorske organizacije (IMO) koja je dala preporuku državama da su pomorci prioritetna skupina za ulazak i izlazak iz zemlje kako ne bi došlo do blokade svjetske trgovine teretom.

„Koliko god se to čini jednostavno, iza jedne obične priče o smjeni posade na brodu stoji čitava logistika od transfera, do smještaja, učestalih testiranja, karantena, sve kako bi se posao odvijao na vrijeme", objašnjava nam Ratko Božić direktor i osnivač Split Ship Managmenta jedne od najvećih agencija za ukrcaj i obuku pomoraca u ovom dijelu Europe.

Sada je situacija već uigrana. Pomorci imaju takozvani povlašteni položaj pri tranzitu kroz određene države, ili za dobivanje viza, organiziraju se posebni taksiji, sve je podređeno tome da se odvijaju smijene i u najtežim situacijama.

Posla za teretne brodove ima, to nije problem. Ali su propisi takvi da se posada mora testirati po pet, šest puta za vrijeme jednog puta.

Svako malo pa testiranje

Ni dolazak cjepiva nije poboljšao situaciju. Na nivou sindikata pomoraca predlaže se cijepljenje kako bi se što manje testirali jer neki pomorci na putu do odredišta budu testirani i po pet, šest puta. No za sada, kaže nam Božić, ono još uvijek nije službeno propisano.

U novonastaloj situaciji mnoge kompanije preporučuju svojim radnicima dodatne treninge ili prekvalifikacije koje su, potvrđuju nam u SSM-u postale češće. „Najviše se prekvalificiraju pomorci koji su radili na brodovima za tegljenje i opskrbu naftnih platformi. Cijena nafte je pala i prije koronavirusa, tako da su se oni našli u najvećim problemima. Očekivali smo veći broj premještaja s brodova za kružna putovanja na teretne brodove, no očito se svi nadaju skorom povratku u normalu", zaključuje Božić.