Waldorfske škole: tko je zapravo bio Rudolf Steiner?

Upitate li prosječnog Nijemca što povezuje s imenom Rudolf Steiner možda će nabrojati niz stvari, od brenda prirodne kozmetike Weleda preko organskih prehrambenih proizvoda Demeter do alternativne škole u njegovom gradu. Pitajte isto to nekoga tko nije iz Njemačke - on vjerojatno neće znati tko bi to trebao biti.

Iako sam Steiner možda nije dobro poznat, njegove ideje svakako su imale globalni utjecaj, posebno u obrazovanju. On je otvorio prvu waldorfsku školu 1919. godine, a danas, sto godina nakon njegove smrti, postoji oko 3.205 waldorfskih dječjih vrtića i škola u 75 zemalja širom svijeta: od Meksika preko Kine i Tanzanije pa sve do Hrvatske.

Unatoč tome, čak i roditelji čija djeca pohađaju waldorfske škole možda nisu toliko upoznati s osnivačem i njegovim idejama. Pa tko je bio Rudolf Steiner? Odgojitelj? Poduzetnik? Čovjek ispred svog vremena? Ili zarobljenik u predrasudama svoje epohe?

Rudolf Steiner - mislilac "svraka"

Rudolf Steiner je rođen 25. veljače 1861. godine u Donjem Kraljevcu, mjestu koje je tada bilo u sastavu Austrougarske, a sada je u Hrvatskoj. Od mladosti je tvrdio da ima vizije, kao što su posjeti mrtvih rođaka. Takva iskustva značajno su utjecala na njegovu kasniju filozofiju koja svjedoči o nevidljivom, ali stvarnom i dostupnom duhovnom svijetu.

Kao student u ranim dvadesetima dobio je priliku za uređivanje Goetheovih znanstvenih spisa. Privuklo ga je njegovo spiritualno shvaćanje prirode. Također je bio obožavatelj njemačkog filozofa Friedricha Nietzschea.

Steiner je na kraju stekao ime u teozofijskom pokretu, ezoteričnom i okultističkom pokretu kasnog 19. stoljeća, od kojeg je preuzeo vjerovanja u panteističku evoluciju i reinkarnaciju.

Autor Gary Lachman, koji je napisao popularnu Steinerovu biografiju, kaže da se on ponašao kao svraka - „preuzimao je stvari s mnogo drugih mjesta, a zatim ih skupljao u svoje gnijezdo, dajući im novu formu".

Steiner je to učenje nazvao „antropozofijom". Riječ je konstruirana od starogrčkih pojmova anthropos i sophia - čovjek i mudrost. Usredotočuje se na ideju da postoji duhovni svijet koji je čovječanstvu vidljiv kroz poboljšanu svijest i neovisnu misao. Prema Steineru, čovječanstvo se tijekom evolucije udaljilo od pristupa ovom svijetu, ali bi moglo ponovo naučiti kako da mu pristupi, što bi dovelo do individualnog i univerzalnog blagostanja i napretka.

Unatoč čudnim elementima - kao što su vjerovanje u izgubljene kontinente Atlantida i Lemurija, povezivanje biblijskog lika Lucifera s likom Ahrimana iz zaratrustizma, uključivanje karme i reinkarnacije u kršćanske okvire - Steinerova antropozofija pokazala se veoma privlačnom u doba kada su tradicionalne religije bile u opadanju, a sve prisutnije znanstveno shvaćanje svijeta indirektno sugeriralo besmislenost života.

„Mislim da je ponudio ljudima osjećaj smisla, svrhe. Možemo to promotriti i pomisliti da zvuči prilično otkačeno... Ostavi li se to po strani, on u suštini pokušava u ljudskim bićima i njihovoj cjelokupnoj prirodi probuditi i priznati idealizam", objašnjava Lachman.

Ljudi su pohrlili u Steinerov pokret i on je postao vrlo popularan. „U Berlinu su ljudi čekali u redovima ispred prostorija u kojima je držao predavanja." Njegova karizma je navodno bila zarazna.

Tokom godina Steiner i njegovi sljedbenici primijenili su njegove ideje na arhitekturu, ples, medicinu (u obliku alternativnih praksi iscjeljenja), političku teoriju, bankarstvo, poljoprivredu (u obliku biodinamičke poljoprivrede, ranog oblika organske poljoprivrede koja uključuje mistični pristup) i obrazovanje (u obliku waldorfskih škola, koje favoriziraju kreativne predmete u odnosu na tradicionalne, kao što su čitanje, pisanje i računanje).

Progresivno, antisemitski i rasistički - ili oboje?

Steiner je na mnogo načina bio progresivan. „Njegove ideje o obrazovanju bile su vrlo različite od većine općih ideja u to vrijeme, a svakako u Njemačkoj, jer je promovirao razvoj mašte kod djece u ranom uzrastu", kaže Lachman. Dodao je i da su njegove ideje organske poljoprivrede daleko ispred njegovog vremena.

Ipak, Steiner je također bio i čovjek svog vremena i imao je stavove koji se, iako uobičajeni u to vrijeme, danas smatraju antisemitskim i rasističkim. Također se činilo da su u suprotnosti s njegovim idejama o univerzalnoj vrijednosti svakog pojedinca, bez obzira na razlike poput etničke pripadnosti ili sposobnosti.

Ali, ni tu Steiner nije bio direktan. Na primjer, dok je kritizirao popularni antisemitizam, on je također opisao judaizam kao „grešku u svjetskoj povijesti" i pozvao Židove da se asimiliraju do te mjere da prestanu biti Židovi. I dok je Steiner odbacio „rasnu znanost" i eugeniku, on je također zastupao teoriju „korijenskih rasa", prema kojoj je svaka povijesna epoha iznjedrila grupu naprednih ljudi koji su vodili čovječanstvo bliže njegovoj univerzalističkoj budućnosti. U njegovo vrijeme ta grupa ljudi je govorila njemački.

Povjesničar Peter Staudenmaier, koji je pisao o Steinerovom odnosu prema antisemitizmu i rasizmu, kaže da se on ne može svrstati u jednu kategoriju zbog složenosti i evolutivne prirode njegovih misli.

„Nije slučaj da je on bio samo antisemit. Imao je antisemitske stavove i imao je filozofske stavove. Ponekad je istovremeno imao i antisemitske i filozofske stavove", kaže Staudenmaier, dodajući da su njegovi stavovi o rasi bili isto tako složeni.

Staudenmaier objašnjava da se u Steinerovoj evolucijskoj shemi trenutak napretka Židova dogodio prije 2.000 godina, tako da nije bilo razloga da oni više postoje. „Steiner je bio iskren u vezi s tim sa svoje točke gledišta; nije bilo zlobe ili zle volje. On je pokušavao iznijeti te duhovne izjave kao učitelj ezoterije, kao osoba koja svima misli dobro i u njegovom umu sve se to uklapalo u univerzalnu poruku", kaže Staudenmaier.