« Hrvatska
objavljeno prije 2 mjeseca i 11 dana
EHHH...

Vukovar: povijesna tragedija i dnevnopolitička tenzija

Zloupotrebljava li se tragedija Vukovara za promociju i skupljanje političkih bodova? Naši sugovornici na to pitanje odgovaraju potvrdno, ali ne kritiziraju samo političare, nego i medije

iskorištavanje povijesti...
iskorištavanje povijesti... (Arhiva)
Više o

Vukovar

,

tragedija

,

dnevna politika

Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga održava se i ove godine ponajprije u hrvatskom gradu-stradalniku na Dunavu. Tamo se naime tradicionalno održava središnji nacionalni komemorativni skup s posvetom vukovarskim braniteljima i civilima poginulim u opsadi i okupaciji grada tokom ljeta i jeseni 1991. godine. Umjesto pijeteta, međutim, vremenom se tamo uobičajila i jedna posve neprimjerena i štetna navada više ili manje izravnog antagoniziranja pripadnika domaće političke elite.

Jer, linija takve podjele je pritom povlačena na temama koje u pravilu nemaju mnogo veze sa samim Vukovarom, a kamoli sa životnim, egzistencijalnim problemima njegovih stanovnika danas. Povrh svega se nerijetko znalo aktivno manipulirati konfrontacijama po nacionalnom ključu, kao da pojedinim akterima i političkim strujama odgovara zadržavanje naroda u stanju permanentnog sukoba. Otvorena scena sa izrazito snažnim simboličkim potencijalom očito se tako zloupotrebljavala u svrhu partikularnih dnevnopolitičkih interesa.

Smirivanje i raspirivanje duhova sadašnjice

„Takve manifestacije teško je lišiti političkog naboja jer one i jesu par excellence politički događaji", kazao nam je o tome politički analitičar Jaroslav Pecnik. „Ali nedostaje mudrosti državnika kakvih mi nažalost nemamo", dodao je, „pa da kanaliziraju to u prikladnoj mjeri i pošalju poruke koje bi htjeli. Ti događaji su postali neka vrsta marketinga. Svejedno, svi bi morali imati osjećaja i pameti da ne bace u drugi plan tragediju onog vremena zbog svog interesa. Pa i da uz reminiscenciju povedu računa o životu Vukovaraca danas."

Pecnik napominje da bi se duhovi u sadašnjem dobu morali smirivati namjesto raspirivati, ako je ikome stalo do elementarnog dostojanstva žrtve i sjećanja na nju, kao i dobrobiti svih onih ljudi koji u ovom trenu žive u Vukovaru. „Antagonizmi u politici i društvenom životu su normalni i načelno poželjni, ali to se ne bi smjelo činiti preko leđa onih koji je zadesila jedna takva ratna tragedija. U tome nisu dovoljno zrelosti uvijek pokazivali ni političari lijevog centra, ne samo oni s desnice", poručuje ovaj naš sugovornik.

Tendenciozni mediji pod pritiskom tržišta

Kao građanin Osijeka koji iz relativne blizine svjedoči vukovarskim obljetnicama, ali i medijski komentator s čitavom hrvatskom političkom scenom u vidu, Pecnik napominje da je u Hrvatskoj inače teško razvrstati političare na lijeve i desne: „Niti je lako u HDZ-u prepoznati npr. demokršćansku programsku osnovu, niti se SDP iskazuje kao socijaldemokratska snaga. Naravno, imamo nešto ekstremne desnice, ali to je uglavnom šovinistička pojava bez daljnjeg sadržaja. Nisu vrijedni rasprave, mada znaju izazvati ozbiljne efekte."

„U svakom slučaju, ne očekujmo da se bilo kakvi problemi na generalnoj razini riješe u Vukovaru ovom ili nekom drugom sličnom prilikom. Bilo bi dovoljno da se tamo barem ne potenciraju. Tome bi trebali doprinijeti i mediji. Na nesreću, oni umjesto toga prečesto zakuhavaju situaciju u svojoj borbi za preživljavanje na tržištu", zaključio je Jaroslav Pecnik. On upozorava da bi nekima vjerojatno i sad odgovaralo razilaženje državničkih uzvanika u dvije kolone, kao što je to više puta bio slučaj u prvoj polovici prošlog desetljeća.

Negativnom se u istom kontekstu može smatrati i eksploatacija vukovarske tragedije u smjeru poticanja nacionalne mitomanije. Da to nije i ne može biti usmjereno u korist zapravo nijedne etnije, pokazuje činjenica da nikome u Vukovaru nije bilo zaista bolje nakon forsiranja te vrste političkih aspekata.

Između kratke smetnje i utjecanja na život

Nikola Baketa, politolog s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, mišljenja je da ove godine raslojavanje u državnom vrhu neće u Vukovaru doći do izražaja kao što je to znalo ranije biti slučaj: „Tad su tenzije manje kontrolirane, ili su namjerno jače naglašavane. Korištene su i druge prilike za to, npr. postavljanje tzv. dvojezičnih ploča na ustanove i slično. Ne bi me čudilo da dođe do određenog iskrenja i trzavica, ali mislim da neće dosegnuti onu mjeru kakvu smo bilježili svojevremeno." No ipak je napomenuo da ništa nije isključeno, jer: „Znamo da će biti puno kamera, pa i taštine i brzopletosti."

Ovaj politološki istraživač, također Vukovarac, ali već neko vrijeme s prebivalištem u Zagrebu, procjenjuje da s gledišta stanovnika toga grada takvi sukobi neće ostaviti značajnijeg traga. Ili bar ne kao oni koji bi se direktno ticali njihovih lokalnih tema i dvojbi.

„Kad se podižu, recimo, neke međunacionalne tenzije uz pomoć sudionika sa strane koji zatim odu iz grada", primjećuje IDIZ-ov znanstvenik, „to je veći problem. Zoran Milanović i Andrej Plenković oko drugih pitanja mogu nekog uznemiriti, ali ne baš toliko. Više je napetosti bilježeno kad se izvana kritiziralo sudjelovanje predstavnika Srba u komemoraciji, ili kad je prije mjesec dana tamo bio patrijarh SPC-a. Sve ovo drugo Vukovarcima može zasmetati, i ništa više od toga jer ne utječe toliko na njihove odnose i sam život."

„Mediji pak nekad i sami potiču tenziju, čak su znali javno prenositi Milanoviću što je o nečemu rekao Plenković i obrnuto, ako im se činilo iole atraktivno, samo da popune svoj program. Bilo bi lijepo da ne rade to ponovno i ovaj petak, da se ne bave usporedbom njih dvojice ili sličnim poslom. Nego da se drže teme i pitanja bitnih za Vukovarce", rekao nam je Nikola Baketa.

Piše: Igor Lasić/DW
18.11.2022. 09:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh