Vlado, ne štedite na osobama s invaliditetom
Najveći problem ipak nije novac nego predrasude prema kojima se na osobe s invaliditetom gleda kao na nekoga tko treba sažaljenje
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak na današnjoj je konferenciji za novinare, u povodu prve obljetnice rada tog ureda, pozvala Vladu da usprkos teškoj gospodarskoj situaciji ne smanjuje proračunska sredstva na stavkama koje osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju omogućuju očuvanje zdravlja, obrazovanje i zapošljavanje.
Neprihvatljivo je da jedinice lokalne i područne samouprave nisu u suradnji s državnim institucijama uspjele osigurati sredstva za financiranje pomagača u nastavi koji bi bar dijelu djece s teškoćama omogućio da se zajedno sa svojim vršnjacima školuju u redovnim školama, rekla je Slonjšak.
Također je naglasila kako financijska sredstva nisu uvijek presudna. Najveći problem hrvatskog društva su, po njezinim riječima, predrasude prema kojima se na osobe s invaliditetom gleda kao na nekog tko zaslužuje sažaljenje i treba pomoć društva.
Po njezinoj ocjeni, i dalje je prisutna praksa koja onemogućuje stjecanje onih znanja i vještina koje će osobama s invaliditetom omogućiti zapošljavanje na otvorenom tržištu rada, jer se još uvijek obrazuju za zanimanja koja tržište više ne treba.
Pravobraniteljica je pozvala projektante i graditelje da javne površine, građevine i prijevozna sredstva grade po mjeri svih građana jer su prepreke u okruženju te koje oštećenje pretvaraju u invaliditet, odnosno nemogućnost da osoba ravnopravno sudjeluje u životu zajednice čime se krše njezina ljudska prava.
Ured u suradnji s drugim institucijama kontinuirano djeluje na upoznavanju poslodavaca i samih osoba s invaliditetom sa zakonskim mogućnostima koje omogućuju osobi da se samorealizira kroz rad i time aktivno doprinosi društvu.
Tijekom proteklih godinu dana Ured je zaprimio preko tristo pisanih podnesaka osoba s invaliditetom od kojih je najveći broj vezan uz područje socijalne skrbi, pristupačnosti, rada i zapošljavanja, mirovinskog osiguranja, zdravstvene zaštite te odgoja i obrazovanja.
Najveći broj podnesaka zaprimljen je s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije, a potom iz Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske i Sisačko-moslavačke županije. Najmanje se pritužuju osobe s invaliditetom iz Ličko-senjske, Požeško-slavonske, Koprivničko-križevačke te Šibensko-kninske županije.
Ti podaci ukazuju na činjenicu da su osobe s invaliditetom iz nekih od tih područja u najtežem položaju jer nisu ni upoznati sa svojim pravima i mogućnostima zaštite, rekla je Slonjšak. (hina/metro-portal)
Novi komentar