Virtualni svijet je i dalje itekako živ

Uzbuđenje oko virtualnog svijeta se s vremenom smirilo, ali to ne znači kako su mu odbrojani dani. Naprotiv, postoji mnogo razloga zašto mislimo da će njegovo vrijeme tek doći.

Optimistični smo znajući kako neke od najvećih tehnoloških tvrtki svijeta imaju razvijen ili se trude razviti upravo taj virtualni prostor o kojemu se priča da nema šanse za opstanak. Google i Microsoft prate trend izdašnih ulaganja, započet u Meti (bivšem Facebooku), a sve kako ne bi zaostajali za konkurencijom i kako bi uspjeli uzeti svoj dio kolača.

Kada se razgovara o trenutnom stanju i mogućem razvoju virtualne okoline, većina je podijeljena. Dok određeni smatraju kako je već došlo do stadija mirovanja, nekolicina je uvjerena da se još ne treba suditi jer je u ranoj fazi razvoja.

Protivnici metaverzuma sumnjaju u uspjeh, jer je tržište prezasićeno, dok su zagovornici moderne tehnologije uvjereni kako je metaverzum budućnost. Naravno, svima je jasno da pothvat ovih razmjera zahtijeva dosta vremena jer uključuje mnoštvo elemenata koji trebaju raditi kao jedno. Iako možda trenutno ne izgleda sve bajno, s napretkom tehnologije, sadržaja i industrije, napredovat će i metaverzum.

Dakako, potrebno je sagledati obje perspektive kako bi se bolje shvatilo što je i što donosi metaverzum.

Prvotno, metaverzum svakodnevno raste te možemo očekivati puno više korisnika ovisno o tome kako će se tehnologija mijenjati te koliko će biti dostupna.

Gledajući pozitivne strane "čuda tehnologije", lako je za zaključiti da će određene industrije profitirati od implementacije. Školstvo i zdravstvo su, uz primjerice industriju videoigara, neke od grana koje bi procvjetale pomoću virtualne realnosti. Videoigre su možda bile prvotna ideja kreatora metaverzuma, no s godinama se probio u razne važne industrije i omogućio razmišljanje o načinima kako će utjecati na stvaran svijet. U školstvu bi se tehnologija mogla koristiti za simulaciju stvarnosti, dajući učenicima priliku posjetiti povijesne ruine ili odraditi eksperiment u virtualnom laboratoriju. Takav oblik edukacije učinio bi školu zanimljivijom i "bližom" učenicima. Zdravstvo bi se malo teže prilagodilo virtualnoj okolini, ali doktori ne bi trebali ići u kućne posjete za sve slučajeve. Obavljanjem "remote" pregleda ili konzultacija skratile bi se liste čekanja, a pacijenti iz ruralnih krajeva dobili bi kvalitetniju skrb. Na poslu se metaverzum može koristiti za stvaranje virtualnih ureda i radnih prostora. To omogućuje ljudima da rade s bilo kojeg mjesta u svijetu i surađuju s drugima u stvarnom vremenu. Zaposlenici mogu prisustvovati virtualnim sastancima, dijeliti datoteke i raditi zajedno na projektima, što skraćuje vrijeme obavljanja zadataka svim "remote" zaposlenicima.

Ovo je samo nekoliko primjera primjene metaverzuma. U skorije vrijeme možemo očekivati ​​još više inovativnih i kreativnih primjena metaverzuma.

Stoga je prihvaćanje metaverzuma zalog za budućnost jer porastom popularnosti raste i interes za ulaganjem u poboljšanje.

Naravno, metaverzum još uvijek nije doveden do savršenstva i naziru se određeni problemi koji bi mogli kočiti razvoj. Ljudi postaju svjesniji prijetnji koje dolaze iz virtualnog života te neće koristiti blagodati simulacije, ako im se ne garantira sigurnost i privatnost. Prikupljanje podataka zato mora biti transparentno, ali i zaštićeno kako ne bi došlo do hakiranja ili "curenja". Ovisnost je također nešto o čemu se nedovoljno priča, ali postoje mnogi načini borbe s rastućom problematikom među mladima. Ako ulagači i proizvođači pronađu način borbe protiv navedenog, ne postoji razlog da metaverzum zaživi.

Ako se ovi problemi mogu prevladati, metaverzum bi mogao rasti u nadolazećim godinama i revolucionizirati način na koji učimo, radimo i igramo se. Međutim, prerano je reći što budućnost nosi.

Author: Maxim Manturov, Head of Investment Research at Freedom Finance Europe